Srpska književna zadruga Crne Gore objavila je knjigu "Novica Đurić, književno stvaralaštvo" (Bio-bibliografija) na preko 600 strana, autorke Nade Drašković.
Autorka je unijela 2033 bibliografske jedinice iz oblasti književnosti, zaključno sa 2023. godinom. U knjizi nije zastupljena oblast novinarstva, jer je riječ od oko 10 hiljada raznih novinskih ostvarenja.
Nada Drašković je rođena na Cetinju 1951. godine. Najveći dio svog radnog angažmana provela je u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore "Đurđe Crnojević", kao viši knjižničar u Odjeljenju za popunjavanje i čuvanje bibliotečke građe. Bibliografskim radom se bavi i po odlasku u penziju. Živi u Podgorici.
– Bio-bibliografija Novice Đurića predstavlja pregled cjelokupnog književnog stvaralaštva pisca i priloga koje su drugi autori napisali o njegovom djelu.
Bibliografijom nije obuhvaćen njegov plodni novinarski rad (bio bi to impozantan broj bibliografskih jedinica), gdje se dokazao kao vrsni dopisnik i urednik više dnevnih listova u Crnoj Gori i Srbiji o čemu svjedoče brojne nagrade. Bibliografija sadrži 2033 bibliografske jedinice koje obuhvataju jubilarnih pet decenija Đurićeve produktivnosti – od 1973, kada je objavio prvu zbirku poezije, do polovine 2023. godine. Svaka bibliografska jedinica je rađena de visu tj. uvidom u originalni tekst. Mnoge od njih su propraćene objašnjenjima, anotacijama, a nijesu izostali ni brojni citati, koji obogaćuju bibliografiju. Bibliografska građa je obrađena po savremenim međunarodnim standardima – ISBM (M) – Međunarodni standard za biografski opis monografskih publikacija i po međunarodnom standardu za obradu članaka – ISBD (CP). Za tako veliki posao, istina vrlo interesantne tematike, trebalo je uložiti mnogo vremena, strpljenja i upornosti uz snažnu volju i neophodnu stručnost. Valjalo je istražiti svu građu: periodiku i monografske publikacije u kojoj je Đurić objavljivao svoje radove ili su drugi o njemu pisali. Za izradu bibliografije korišćeni su bogati fondovi Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" sa Cetinja i Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" iz Podgorice. U izvjesnoj mjeri pomogao mi je i sam Đurić dajući mi na uvid građu iz svog ličnog arhiva. Zbog obimne građe i radi lakšeg korišćenja bibliografski materijal je raspoređen u tri glavne cjeline - navodi autorka Drašković.
Cjeline čine "Književno stvaralaštvo Novice Đurića", potom "Literatura o Novici Đuriću" i "Elektronski izvori". Svaka od cjelina podijeljena je na manje podgrupe, kako bi sadržaj bibliografije bio lakše pretraživ. U odjeljku "Rekli su o Novici Đuriću i njegovom djelu", izdvajamo riječi akademika Matije Bećkovića:
"Čovek je ono što pamti. To je istina o svakom smrtniku, a pogotovo pesniku. Ne može se znati po kom ključu je pamćenje nešto izdvojilo i zapečatilo, a nešto drugo izbrisalo, kao da ga nije ni bilo.To je jedna od tajni našeg identiteta. Ono što pesnik ne može da zaboravi postaju i motivi oko kojih je sadenut i koji najupornije traže da dođu do reči. Jednu takvu nisku nanizao je iz svog pamćenja pesnik Novica Đurić u lirskoj ispovesti koju je naslovio ‘Pričam ti roman‘. Reč je o istinitim, ličnim doživljajima o kojima pesnik zna više od ikoga, zato ih i ispisuje ne osvrćući se naokolo i neugledajući se ni na koga. Imena su prava, likovi stvarni, događaji istiniti, ali transponovani i povereni hartiji, dobijaju novi, viši smisao. Tako se pesnik na najbolji način odužuje i svojim najmilijima i svome životu. Kada bismo rečenice u ovim medaljonima prelomili kao stihove bilo bi očiglednije da je reč o pesmama, a i bez toga vidno je da su to svojevrsne pesme u prozi..."- zapisao je Bećković, 2014. godine o Đuriću.
I pored ovolikog broja bibliografskih jedinica i želje autora da uradi sveobuhvatnu bibliografiju književnika, pojedini podaci su ostali nedostupni, jer je Novica Đurić dosta objavljivan i prevođen u inostranstvu, a ta literatura, nažalost, nije bila dostupna. Bio-bibliografija ostaje otvorena za nove dopune i nove stvaralačke zamahe Novice Đurića.
