Ovo je posebno važno kada je riječ o ishrani, jer mnoge dame primjećuju da im u pedesetim godinama više nije tako lako da održe vitku liniju.
Takođe, treba uzeti u obzir i da sa godinama raste rizik od određenih bolesti, pa nam zdrava ishrana može pomoći da taj rizik smanjimo.
Nutricionisti preporučuju da određene namirnice izbacite ili ih barem svedete na minimum kada uđete u zrelije godine.
Pržena hrana
Ulje u kojem pržite taj ukusni pomfrit ne samo da dodaje veliku količinu nepotrebnih kalorija, već je i puno zasićenih masti koje mogu povećati nivo holesterola u krvi.
Namirnice s mnogo (skrivenog) šećera
Unos dodatnog šećera trebalo bi ograničiti na 10 procenata ili manje od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, što znači da u ishrani s dnevnim unosom od 2000 kalorija ne bi trebalo biti više od 200 kalorija unijetih kroz šećer ili više od 50 grama šećera dnevno. Imajte na umu da su mnoge namirnice pune skrivenog šećera, pa pažljivo čitajte etikete na prehrambenim proizvodima, čak i na onima koji se smatraju zdravima.
Hrana s puno soli
Ovo je naročito važno ako imate problema sa visokim krvnim pritiskom. Ako ne solite mnogo hranu, to ne znači da neka hrana već ne sadrži puno soli. Prerađene namirnice poput smrznute pice ili supe iz kesice pune su skrivene soli. Čak 75 procenata soli u našoj ishrani dolazi iz prerađene hrane, a ne iz soljenke. Obratite pažnju na listu sastojaka i tražite namirnice s pet ili manje procenata soli od preporučene dnevne količine.
Ultra prerađene grickalice
Većina hrane koju konzumiramo je prerađena na neki način, ali ono što je zaista opasno jeste ultra prerađena hrana. Smrznuto povrće ili paradajz iz konzerve nisu problematični, ali brojna prerađena hrana, poput polugotovih mješavina za kolače, čipseva i sličnih grickalica, kečapa, zaslađenog jogurta i smrznutih pica, sadrže boje za hranu, so, konzervanse i druge aditive. Osim toga, većina prerađene hrane siromašna je vlaknima i nutrijentima kao što su kalijum ili magnezijum, a često je puna masti i soli.
Alkohol
Zaboravite na koktele i aperitive. Organizmu s godinama postaje sve osjetljiviji na negativne efekte alkohola. Alkohol doprinosi mnogim zdravstvenim problemima, poput bolesti jetre, srčanih bolesti, bubrežnih bolesti, poremećaja u imunološkom sistemu i neuroloških bolesti poput demencije, prenosi Zadovoljna.
