Potpuno novi način uništavanja bakterija otpornih na antibiotike razvili su naučnici s Univerziteta Uppsala u Švedskoj. Mada je tretman za sada testiran samo na miševima, stručnjaci smatraju da se radi o važnom koraku u borbi s opasnim i rezistentnim patogenima. Novi lijek, kao i mnogi drugi antibiotici koji se trenutno razvijaju, cilja dvostruku membranu koja okružuje gram-negativne bakterije; poput Escherichije coli, koja može uzrokovati infekcije crijeva i krvi, i Klebsielle pneumoniae, odgovorne za infekcije pluća, mjehura i krvi. Gram-negativne i gram-pozitivne bakterije imaju različite stanične stijenke, uzrokuju drugačije infekcije te su protiv njih učinkovite različite vrste antibiotika, piše Index.hr.
Drugačiji pristup
Gram-negativne bakterije obavijene su zaštitnom kapsulom. Ova kapsula sprečava bijele krvne ćelije (koje se bore protiv infekcija) da "progutaju" bakterije. Pod kapsulom, gram-negativne bakterije imaju spoljašnju membranu koja ih štiti od određenih antibiotika, kao što je penicilin, ali im i omogućava izlazak toksina i ulazak hranjivih tvari.
Naučnici već godinama pokušavaju uticati na vanjsku lipidnu membranu jer je ona ključna za funkcioniranje gram-negativnih bakterija. No stručnjaci iz Švedske su primijenili drugačiji pristup. Tokom testiranja su ciljali enzim LpxH. Njega koristi oko 70 posto gram-negativnih bakterija, a on pomaže sintetizovati druge ključne komponente vanjske membrane - lipopolisaharide.
Naučnici su miševima kojima je ubrizgana E. coli ili K. pneumoniae otporna na lijekove sat nakon inficiranja dali dozu spojeva dizajniranih da inhibiraju LpxH. Rezultati su pokazali da je ovim pristupom moguće izliječiti infekcije krvotoka unutar samo četiri sata, i to sa samo jednom dozom.
Gram-negativne bakterije - jedni od najopasnijih patogena
Radi se o važnom otkriću s obzirom na to da obje bakterije postaju otporne na antibiotike dostupne na tržištu. Smrt od infekcija otpornih na antibiotike je u 2019. bio treći vodeći uzrok smrti na svijetu. Budući da se ovi patogeni prilagođavaju trenutnim tretmanima, potrebne su nove klase antibiotika kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva, piše Science Alert.
Polovina antibiotika koji su danas dostupni na tržištu su zapravo jednostavna varijacija lijekova otkrivenih prije gotovo jednog vijeka. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2017. objavila popis najopasnijih patogena otpornih na lijekove, a na njegovom vrhu su gram-negativne bakterije rezistentne na najučinkovitije klase antibiotika širokog spektra.
- Ovi rezultati su obećavajući, no moramo obaviti još dosta posla prije nego što spojevi ove klase budu spremni za klinička ispitivanja - navode. Klinička ispitivanja su testirana na ljudima. Ispitivanje lijeka u laboratoriju ili na životinjama je najranija faza razvoja tretmana.
Tri faze kliničkih ispitivanja
Svaki lijek prije izlaska na tržište prolazi tri faze kliničkih ispitivanja. U prvoj fazi učestvuje manji broj ispitanika, obično između 20 i 100 (ili rjeđe nekoliko stotina) te se njome utvrđuje preliminarna procjena sigurnosti i učinkovitosti lijeka. U drugoj fazi se učinkovitost lijeka testira na većem broju ispitanika, obično između 50 i 300, te se analiziraju različiti načini primjene doza.
U trećoj fazi učestvuje najveći broj ispitanika – od više stotina do više desetaka hiljada; ovisno o bolesti za koju se razvija lijek. U ovom trenutku se određeni kandidat uspoređuje s placebom da bi se ispitala stvarna uspješnost razvijenog tretmana te se dodatno testira sigurnost i utvrđuju nuspojave.
