Spurnić je zaposlena u Klinici za infektivne i tropske bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Srbije. Od juna 2021. godine je zamjenik rukovodioca Kovid bolnice Batajnica UKCS. Autor je i koautor više naučnih i stručnih radova iz različitih oblasti infektologije publikovanih u domaćim i međunarodnim časopisima.
Ona pojašnjava da pojam antimikrobna rezistencija podrazumijeva otpornost bakterija na ljekove, te da je to svjetski problem, a ne problem samo našeg regiona.
– Iako se na nivou Svjetske zdravstvene organizacije preduzimaju različite mjere da se taj probem riješi, ipak to nije lako. Zato što su i bakterije živa bića i imaju sklonost da se održe i prežive, tako da lako i brzo stiču otpornost i na najbolje antibiotike. Da bi se napravio jedan antibiotik, potrebna je velika procedura. Trenutno je 20–30 supstanci u opticaju da bi mogle da postanu antibiotici, i ako u narednih 5–10 godina samo njih pet to i uspije, mi ćemo biti srećni – ističe dr Spurnić.
Zapaža da nijesu samo pacijenti krivi za prekomjernu upotrebu, odnosno zloupotrebu antibiotika.
– To je jedan multidisciplinarni problem, koji obuhvata i ljekare koji neadekvatno propisuju antibiotike, ali i veterinarsku medicinu, jer se u liječenju životinja koriste isti antibiotici koji se koriste i za liječenje ljudi. Antibiotska terapija je drugačija od drugih ljekova. Kad se primjenjuje kod jednog pacijenta utiče i na druge pacijente, s obzirom na to da može dovesti do rezistencije bakterije i stvoriti problem kod liječenja drugih pacijenata, pa i čitave populacije. Tako, na primjer, kod pacijenata sa temperaturom nijesu sve infekcije izazvane bakterijama, jer i virusi izazivaju infekcije, a antibiotici nijesu ljekovi koji se koriste za liječenje virusnih infekcija – ukazala je dr Spurnić.
Takođe, kako dodaje,temperatura je nešto što se javlja i kod različitih imunoloških bolesti i hematoloških oboljenja, tako da nije svaka temperatura izazvana infekcijom i nije svaka infekcija izazvana bakterijom, pa neće kod svih pomoći antibiotska terapija.
– Antibiotici se primjenjuju ponaosob kod svakog pacijenta, a uspjeh u liječenju zavisi od pacijenta, primjene adekvatne doze i dužine terapije. To znači da isti antibiotik često neće biti propisan dvjema osobama sa istim zdravstvenim problemima, jer i drugi faktori utiču na izbor antibiotske terapije – objašnjava dr Spurnić.
