Čovjek bez hrane može da preživi i do 30 dana, a bez vode samo tri. Tako barem glasi svima poznato pravilo. Voda je naš životni eliksir. Bez vode naš organizam uopšte ne funkcioniše.

Oko 80 odsto tijela novorođene bebe čini voda. S godinama, kako ljudi postaju stariji, procenat vode u organizmu opada i na kraju je ima oko 60 odsto.

Pritom masne ćelije imaju manji procenat vode od drugih ćelija u ljudskom organizmu. U skladu s tim, gojazne osobe imaju manji procenat vode od mršavih ljudi, a procenat vode u ženskom tijelu manji je nego kod muškaraca. Ali, za sve nas je od životne važnosti da redovnim konzumiranjem tečnosti naše tijelo snabdijevamo vodom.

Neki organi sadrže ekstremnu količinu vode. Na primjer naše oči – staklasto tijelo čak i do 99 odsto. Mišići takođe posjeduju visok udio vode – oko 80 procenata. Kako bi naš organizam snabdjeli dovoljnom količinom tečnosti, mi možemo prije svega da uradimo jedno: da pijemo, pijemo i opet pijemo.

Značaj vode

Svakoga dana naše tijelo izgubi oko dva litra tečnosti, dijelom preko kože, koja tako reguliše temperaturu u organizmu. Posebno kad je vrućina. Bubrezi, koji naš organizam „čiste“ od otrovnih materija, iz organizma izbacuju tečnost u obliku urina. Kada ne pijemo dovoljno, urin je intenzivne žućkaste boje. A ako je smeđe boje, to je onda prvi znak upozorenja da nešto nije u redu. Tečnost napušta ljudsko tijelo i preko crijeva, sa stolicom, a vodu iz tijela izbacujemo i preko malih, sićušnih kapljica tokom procesa disanja.

Sve te gubitke moramo nekako da nadoknadimo i zato nam je dnevno potrebno oko litar i po do dva tečnosti. Potrebna količina može da bude i veća, na primjer u slučaju naporne fizičke aktivnosti, prilikom sporta, na visokim temperaturama, zbog groznice, povraćanja ili proliva. I ne mora to uvijek da bude samo voda. Supe, voće ili razne vrste povrća takođe dobro dođu organizmu i pomažu mu da popuni „rezervoare“ tečnosti.

To je svakako potrebno, jer naš organizam prve simptome pokazuje već kod gubitka tečnosti od samo jedan do dva odsto. Kod gubitka (ili smanjenja) tečnosti za sedam procenata stvari za nas postaju opasne. Na to ukazuje ubrzani puls, u kombinaciji s osjećajem zbunjenosti. Za sve hemijske reakcije i procese u organizmu potrebna je dovoljna količina tečnosti. Kod nedostatka od 12 procenata u najgorem slučaju može da se dogodi stanje šoka, a prijeti čak i koma.

Tečnost za zaštitu mozga

Bez tečnosti ne mogu da funkcionišu ni naš mozak, niti naša kičmena moždina. Ljudski organizam sadrži oko 140 mililitara nervne ili moždane vodice – medicinski pojam je Liquor cerebrospinalis, odnosno cerebrospinalni likvor. To je prozirna tečnost u kojoj naš mozak takoreći pliva i štiti ga od vibracija. Svakoga dana naše tijelo stvara oko pola litra te tečnosti, jer ona jednim dijelom nestaje, pa mora da se nadoknadi.

Prvi znak da je našem tijelu hitno potrebna su glavobolja i vrtoglavica, suva sluznica u ustima i grlu, eventualno poteškoće pri gutanju. Umorni smo, osjećamo se iscrpljeno, ali po pravilu sve te simptome ne povezujemo s mogućnošću da nam nedostaje tečnosti.

U uslovima visokih temperatura i dodatnog gubitka tečnosti znojenjem može da se dogodi da naša cirkulacija jednostavno zakaže – i da se srušimo. Naše tijelo nam na prilično jasan način poručuje da je vrijeme da nešto popijemo, jer tada raste i krvni pritisak. Bez dodatne količine tečnosti naša krv postaje „deblja“, a onda ne može tako lako da održava krvotok.

Starost i osjećaj žeđi

Što smo stariji, osjećaj žeđi se smanjuje. Često zna da se dogodi da stariji ljudi jednostavno zaborave da popiju dovoljno tečnosti. To može da rezultira vrtoglavicom, osjećajem zbunjenosti, nesvjesti ili poremećajem svijesti. U slučaju ekstremnog nedostatka tečnosti, ljekari preko infuzije moraju u tijelo da unesu odgovarajuće količine.

Neke starije osobe svjesno odustaju od uzimanja dovoljne količine tečnosti, jer imaju problema s kontrolom mokraće. U strahu od neželjenog i nekontrolisanog mokrenja ili od čestog odlaska u toalet noću, mnogi piju suviše malo ili ništa.

Uticaj alkohola?

U slučaju povraćanja ili proliva, našem tijelu je potrebno i više od minimalnih litar i po tečnosti dnevno. Ako se što je moguće brže u organizam ne unese neophodna tečnost, može da se dogodi da tijelo počne da se „suši“. Veća količina tečnosti je potrebna i prilikom uzimanja određenih ljekova, jer oni „tjeraju“ u WC, tijelo tako ostaje bez tečnosti, kako u organizmu ne bi mogli da se formiraju edemi, odnosno da se nagomila voda.

Alkohol takođe našem tijelu „otima“ tečnost, a „tjera“ i na češći odlazak u toalet. Bubrezi tako pokušavaju da iz tijela izbace otrovne materije.

I previše tečnosti može da škodi

Ako u roku od samo nekoliko sati popijemo pet ili više litara tečnosti, to takođe može da bude opasno po život. Posljedica naime može da bude tzv. hiperhidratacija, odnosno previše vode u organizmu. Bubrezi u toj situaciji jednostavno ne uspijevaju da izađu na kraj s većom količinom tečnosti, regulacija „vodostaja“ ne funkcioniše. Jedna od najtežih mogućih posljedica u toj situaciji je moždani edem.