Postoji mnogo popularnih načina ishrane. Skoro svi su u poslednje vrijeme čuli za trendove kao što su keto, paleo, pesketarijanska ili veganska dijeta – ili već jedu na taj način.
Američka studija je sada ispitala koliko su zdravi najčešći načini ishrane (njih šest). Naučnici su primijetili kako oblici ishrane utiču na zdravlje organizma. Istraživanje je obuhvatilo šest uobičajenih dijeta identifikovanih u anketi. Istraživanje uključuje:
• vegansku ishranu: vegani jedu samo biljke i ne jedu proizvode životinjskog porekla,
• vegetarijanska ishrana: vegetarijanci ne jedu meso i ribu, ali jedu životinjske proizvode kao što su mlijeko i jaja,
• pesketarijanci: pesketarijanci jedu ribu, morske plodove i druge životinjske proizvode kao što su jaja i mlijeko, ali ne i meso,
• paleo dijeta: ova dijeta je zasnovana na ‘kamenom dobu‘, na meniju su meso, jaja i orasi,
• keto dijeta: na ketogenoj dijeti, više od 80 procenata kalorija dolazi iz masti.
• svi drugi načini ishrane koji uključuju jedenje svih vrsta hrane.
Da bi utvrdili koji je oblik ishrane najzdraviji, naučnici su podatke o ishrani procijenili prema kvalitetu i klimatskoj ravnoteži. S obzirom na kvalitet, odnosno koliko je ishrana zdrava, bodovane su pojedine grupe namirnica. Što je rezultat veći, to je dijeta bliža preporukama za zdravu ishranu uopšte. Dijeta sa najvećom ocjenom zdravlja/kvaliteta je pesketarijanska.
Ovo je takođe u skladu sa drugim istraživanjima koja su otkrila da ljudi koji jedu ribu, ali izbjegavaju meso, u prosjeku žive duže od drugih. Za to su posebno zaslužne omega-3 masne kiseline sadržane u ribi, koje djeluju protivupalno, regulišu nivo šećera u krvi i tako štite organizam od kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara. Pesketarijansku ishranu odmah slijede vegetarijanska i veganska ishrana, koje su uglavnom biljnog porijekla, za razliku od paleo i keto dijete, koje su dobile najnižu ocjenu. Rezultat se takođe poklapa sa opštim pravilima ishrane: hranljivo povrće, voće, integralne žitarice, povremeno riba, nekoliko prerađenih namirnica poput šećera i mliječnih proizvoda – i rijetko meso.
Što se tiče uticaja na klimu, najbolja je veganska ishrana, jer se ne jede meso, za šta životinje godinama moraju da dobijaju hranu i vodu. Veganska ishrana obezbeđuje 0,69 ekvivalenta CO2 na 1000 kilokalorija.
Zatim slijedi vegetarijanska ishrana.
Najgore su bile paleo i keto dijeta bogata mesom, sa oko 2,62 i 2,91 kilogram CO2 ekvivalenta na 1000 KJ.
