13/02/2021 u 00:00 h
Dan.Dan.
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
StoryEditor

Žutice, rezavice i zubački sir spajaju poljoprivredu i turizam

U sklopu porodične firme „Olivmont” hladnim postupkom proizvode sapune od djevičanskog maslinovog ulja i eteričnih ulja lavande, mente, ruzmarina, pelina
Seosko domaćinstvo Mirjane i Marka Babića u selu Zupci u podnožju planine Sutorman u Baru, uspješno posluje na temeljima porodične tradicije, uzgojem i preradom maslina i smokava. Maslinjak broji oko 150 stabala maslina sorte žutica, pored njega su još 30 stabala smokava sorte rezavica, a da ruralnoj atmosferi doprinose nekoliko krava i ovaca. Njihovi preci bavili su se isključivo poljoprivredom, a Mirjana, po struci ekonomistkinja i Marko, meteorolog, oformili su mu mješovitu farmu, koju su osavremenili kupovinom traktora, prikolica, muzilica, kosilice, rekonstrisali magacin i štalu. Ministarstva poljoprivrede je subvencionisalo 50% cijene pri kupovini poljoprivrednih mašina i ambalaže, a kroz Program podrške za poljoprivrednike Opštine Bar nabavili su kosačicu. Najviše poslova obavlja Marko, osnovali su i porodičnu firmu Olivmont, kroz koju je Mirjana razvila liniju proizvodnje kozmetike na bazi maslinovog ulja. Plodove masline prodaju po šest eura za kilogram, a u privatnim mlinovima cijede ulje - 12 eura cijene djevičansko ulje i 20 eura ekstradjevičansko ulje kojeg imaju malo. Napravili su i konzumne crne masline po starom receptu, samo se dodaje so. Smokve suše na tradicionalan način na suncu. Čuvaju ih u kartonskim kutijama sa lovorovim listom. Ranije su one bile više tražene jer je bilo manje proizvođača,prodavali su ih turistima i izvozili ih za Srbiju. Ove godine je, kažu, potražnja je zbog pandemije bila mnogo manja.
– Nastojimo da zadržimo duh tradicionalnog domaćinstva. Cilj nam je da prvo održio naslijeđeno. Volimo prirodne proizvode i da znamo što iznosimo na sto. Jedna noga nam je na selu, a druga u gradu, ali još uvijek balansiramo, nama je to dopunska djelatnost, kaže Mirjana Babić za „Dan“ i objašnjava da životinje uzgajaju na slobodnoj ispaši, čuvaju stare sorte maslina i smokava kao i povrća koje uzgajaju za sopstvene potrebe.Takođe, proizvode i tradicionalni zubački sir u grudvama koji se polako zaboravlja, a kad imaju više mlijeka, proizvedu i sušeni sir.
– Prošla godina bila veoma loša što se tiče roda maslina. Ubrali smo samo dvije hiljade kilograma, ali biće za stare mušterije. Kvalitetan proizvod će uvijek naći svog kupca. Mi nemamo veliku plantažu, ali proizvode otpratimo od početka do kraja. Ne koristimo hemijska sredstva u uzgoju i zaštiti zbog toga je prinos manji, ali kvalitetniji. Volimo da na sajmovima prezentujemo tradicionalne proizvode i posjetioci su veoma zainteresovani. Za dobar proizvod najvažnija je kvalitetna sirovina. Proizvode dobijamo minimalnom preradom tako da oni zadržavaju što više prirodnog u sebi. Za baštu i masline treba đubrivo koje prizvodi stoka. Novac od viška proizvoda koristimo za plaćanje nadnica i za troškove kojih uvijek ima dosta u održavanju imanja, kaže Mirjana. Prije petnaestak godina imali su veću količinu maslinovog ulja, te je ona došla na ideju da napravi sapun.
– Nekada su se sapuni kuvali od starog ulja i od murge. Prilikom kuvanja nestaje vitamin E koji je važan u njezi kože. Ja sam se odlučila za hladan postupak gdje sapun sadrži mnogo više korisnih elemenata. Jedina „mana“ ovog sapuna je što se proizvodi samo od kvalitetnog djevičanskog maslinovog ulja. Osim toga dodajemo i eterična ulja lavande, mente, ruzmarina, pelina i druga. Pravimo i ulja za masažu i kreme na bazi maslinovog ulja, objašnjava Babić.
Veliku brigu zadaje im nedostatak radne snage.
– Ljudi se radije opredjeljuju da rade u turizmu ili na građevini nego da rade na imanjima. Ranije su fizičke poslove obavljali Rumuni ali ulaskom u EU otišli su. Radnike angažujemo prilikom sakupljanja sijena i berbe maslina. Ove godine za berbu ilograma maslina plaćali smo 0,40 eura.To je još jedan razlog što je cijena maslinovog ulja veća nego npr.u Grčkoj. Poslovi na selu nisu mnogo teški, ali omladina nije navikla na njih, primjećuje Mirjana.




Urediti puteve vinara i maslinara
Budućnost razvoja seoskog domaćinstva Babići vide u turizmu, kroz organizovanje događaja kao što je učešće turista u berbi maslina.
– Svjedoci smo da turisti osim mora žele aktivan odmor. U zaleđu Kotora i u Crmnici ruralni rurizam je već dosta razvijen. Mislimo da bi trebalo napraviti maslinarsku cestu koja bi povezala i promovisala domaćinstava u zaleđu primorskih gradova. Ova cesta bi se povezala sa putevima vina i na taj način bi se unaprijedila turistička ponuda. Da bi mladi ostali na selu potrebno je unaprijediti infrastukturu posebno puteve. Putevi su u većini sela uski tako da je potrebno njihovo proširenje i rekonstrukcija.Treba bolje organizovati otkup proizvoda, povezati hotele i lokalne proizvođače. U medijima promovisati pozitivne primjere mladih poljoprivrednika, poručuju Babići.

Izdvojeno

05. avgust 2021 21:41