Omladinske politike zaslužuju mnogo više pažnje nego što su ih do sad imale, kazala je gradonačelnica Injac,govoreći o položaju mladih na lokalnom i nacionalnom nivou.

– Usvajanjem lokalnog akcionog plana za mlade uspjeli smo da identifikujemo teme od značaja za mladu populaciju u glavnom gradu. To je osnov za razvoj omladinskih politika i napravili smo dobar presjek stanja i jednu finu platformu za unapređenje svega toga. Za svaki pravac i za svaki put bitno je da imate realnu procjenu stanja da napravite viziju budućeg razvoja, a ovaj akcioni plan i dosadašnje aktivnosti čini mi se da su upravo dobar putokaz i dobra mapa puta, kako možemo dalje unapređivati sve to u glavnom gradu – kaže Olivera Injac.

Ona je pohvalila rad Kancelarije za mlade u kojoj kaže vidi energiju, dobru agendu i futuristički pogled na procese.

–Dobar ste primjer, to moram da vam kažem i da istaknem - kaže gradonačelnica.

Skupština Glavnog rada, Sekretarijat za lokalnu samopravu, odnosno Kancelarije za mlade i nevladin sektora inicirali su podnošenje kandidature za Podgoricu kao evropsku prestonicu mladih za 2028. godinu.

– Sjajno je što se šira zajednica uključila, počev od nevladinih organizacija do svih ostalih koje vide značaj toga. Podgorica zapravo i treba da bude grad mladih i trebamo na taj način da stvorimo mnogo bolje preduslove za ljepši i kvalitetniji život mlade populacije u glavnom gradu, ali da svakako stvorimo neke dobre mreže, saradnju sa drugim gradovima, sa organizacijama i da sve to ukupno budu pretpostavke za neko dalje pozicioniranje unutar Evropske unije. Nadam da će to u formalnom smislu biti potvrđeno - navela je gradonačelnica.

Podsticaj kreativnih industrija, sporta, razvoja IT sektora, digitalizacije, robotike i drugih novih tehnoloških procesa je u fokusu Glavnog grada, kaže gradonačelnica.

– Nove tehnologije su zapravo takve da otvaraju mogućnosti da mlada populacija može da se kontinuirano kroz različite oblike neformalnih obrazovanja usavršava u tim oblastima. To su prosto danas nove potrebe i nove profesije – kaže ona.

Gradonačelnica navodi da su tokom pripreme idejnog rješenja za adaptaciju stare robne kuće u centru grada uzeli u obzir različite koncepte koje postoje u gradovima država članica Europske unije.

– Razvijeni su inkluzivni koncepti gdje mladi ljudi imaju više prostora i uz pomoć lokalne samouprave omogućava im se rad na unaprijeđivanju njihovih interesovanja u obrazovnom smislu, razvoja vještina, stvaranju modela za neki preduzetnički razvoj. To je bio jedan od mojih najvažnijih zahtjeva koje sam imala prema kolegama da se pripremi taj prostor gdje bi mogle upravo takve aktivnosti da se rade. Ne baš kao što je naučno-tehnološki park koji takođe otvara mogućnosti za civilno društvo i nevladin sektor, nego da ipak bude negdje onako inkluzivnije, da svako ima neki svoj prostor, model, da ima dosta prostora za volonterizam – rekla je gradonačelnica Injac.

Gradonačelnica kaže da voli da motiviše ljude na dobre stvari, posebno mlade kolege.

– Dobra ideja mnogo znači, ona je zapravo suština. Kada dođete do dobre ideje onda ćete vjerovatno naći put da je realizujete. Na nama u Glavnom gradu je da stvorimo te mogućnosti i da sve dobre ideje implementiramo i integrišemo u naše budžete - kaže gradonačelnica Injac.

Zabrinjavajuće odlazak mladih iz Crne Gore

Svjesni smo da dosta populacije napušta Crnu Goru, kaže Olivera Injac.

– Istraživanje zvuče malo i obeshrabrujuće, ali ja znam da je to promjenljivo. Ukoliko mi stvorimo uslove da se ovdje život učini ljepšim, kvalitetnijim i pruži se više sadržaja i mogućnosti za zaposlenje, za dalji intelektualni i profesionalni razvoj svakako da će željeti da ostanu. Zabrinjavajuća su istraživanje i  procjene koliko mladih ljudi želi da ode iz Crne Gore i želi da svoj život i svoju budućnost gradi u nekim drugim zemljama, tako da je na nama da ono što možemo to i radimo, a ima dosta toga. Prvenstveno povezivanje obrazovnih politika sa tržištem rada. Postoji puno prostora za kreativnost i za otvaranje nekih novih mogućnosti u pogledu radnih mjesta, u pogledu različitih biznisa i razvoja poslovnog ambijenta. Mladi žele sadržaje, žele mogućnosti da budu dio tog modernizovanog svijeta i meni je to potpuno prihvatljivo, podržavam to. Moj rad sa mladim ljudima ostavlja mi mogućnost da bolje razumijem sve te procese i da bolje razumijem potrebe i očekivanja mladih  – kaže gradonačelnica Injac.

Ona je rekla da je novoosnovani Centar za razvoj Podgorice mogućnost koja treba da umreži i kroz međunarodne projekte, međunarodne grantove okupi mnogo ljudi koji mogu timski da rade.

– Tu je prostor da se angažuju mladi ljudi koji se osjećaju spremnim, sposobnim i koji znaju određene teme i žele da rade na njima, tako da će ta vrsta projekata omogućiti inkluziju mlađe populacije. Prioriteti su zaista široki i negdje cijeli fokus rada u prethodnih 15 mjeseci je bio da identifikujete listu najprioritetnijih oblasti – kaže gradonačelnica Injac.

Brendiranje Podgorice

Podgorica bi trebalo da se kao grad brendira, i kroz taj brending da iznese i tu priču o mladosti, o svemu onome što su mogućnosti za kvalitetan život mlade populacije, kaže gradonačelnica. Ona je rekla da je Podgorica jedan od rijetkih glavnih gradova i u regionu, a svakako i u Evropi, koji nije brendiran na pravi način.

– Tu je neophodan sveobuhvatan pristup, počev od infrastrukture, onoga što su pripremljeni planovi,specifičnosti naselja, neki novi festivali, neka nova kulturna i umjetnička obilježja glavnog grada. Kroz takav brending Podgorica bi postala življa i svakako atraktivnija za mlade ljude – kaže ona.

Govoreći o našem gradu u nekom minulom periodu kaže da su tada mladi morali sami da stvaraju sebi mogućnosit, a živjelo se tipski.

– Danas ako imate želju i potrebu da negdje učestvujete u javnim politikama, vi to možete. Nekada to nije bilo omogućeno i čini mi se, naravno to je opet dio jedne političke priče. Crna Gora je u međuvremenu doživjela demokratski razvoj i on je vrlo aktivan, možda čak malo više dinamičan nego što bi trebalo biti. Sve to nosi neke prednosti, koliko je istovremeno frustrirajuće za mladu populaciju, jer stalno je ta neka neizvestnost šta će biti danas, sjutra, ali stvara se takođe mogućnost da svako može da ima neku formu ostvarivanja onoga što su njegove želje i potrebe. Progres je vidljiv i brojke to pokazuju da mi jesmo interesantni ljudima iz drugih gradova Crna Gora, ali svakako i iz regiona – kaže ona.

Kaže i da se nekada mnogo više čitalo.

– Čitali smo, i ti neformalni sustreti sa ljudima koje vole knjigu, koji imaju isti čitalački ukus to mi onako malo negdje nedostaje. Na ovim pozicijama nemate vremena previše da čitate, ali mladi moraju naći to vrijeme – kaže ona.

Viteška politika umjesto uvreda

Svako ima izazove, svaki život ima izazove, a nešto što je najizazovnije na crnogorskoj javnoj sceni je prisustvo mnogo stereotipa, kaže gradonačelnica Injac ukazujući da te činjenice moraju biti posebno svjesni mladi ljudi.

– Stereotipi su jako prisutni u javnom diskursu, posebno oni vezani za rod i to predstavlja izazov. Ne samo meni, nego svakoj ženi koja je na javnoj sceni i nije podsticajno kada to pratite sa strane. To su neke stvari koje proživljavate dnevno, loše stvari koje vam se dešavaju, tipa medijskih napada, agresivnog političkog diskursa, neke retorike koje meni kao ličnosti nije bliska. Nosite se sa tim, jer prosto ste tu gdje jeste, ali kada bih to posmatrala sa strane rekla bih - ja nikada neću ući u ovo zato što ne vidim smisao i svrhu svega ovoga. Ja sam se međutim, politički angažovala sa dosta životnog i profesionalnog iskustva i onda naravno nosim se sa tim izazovem jer kažem, znam zašto sam tu, želim da nekako oplemenim političke prilike, da ovo društvo može da vidi da ima nekih drugačijih ljudi koji možda nisu klasični i tipski i onako specifični za političku scenu Crne Gore. Ne kažem da smo dobri mi takvi, ne kažem, ne želim da me pogrešno neko razumije, ne, ali ima nekih koji možda politiku posmatraju kao vitešku borbu prije svega, žele da budu viteški tu, da ne vrijeđaju druge, da ne ponižavaju - kaže gradonačelnica Olivera Injac.

Izazovi su, kaže, da trošite svoje vrijeme, a vrijeme je najvažnije resurs, na javne pritiske, na neosnovane javne kritike.

– U suštini pitanje je da li možete mnogo da uradite, ali ja mislim da svako od nas može da doprinese određenim društvenim promjenama onoga što nije dobro, nekih praksi, nekih vrijednosnih sistema, nekih obrazaca ponašanja i da smo svi mi ti koji treba da unapređujemo društvenu svjesnost i društvene vrijednosti u Crnoj Gori -kaže ona.

Injac smatra da žene u Crnoj Gori u politici mogu biti mnogo više zastupljene.

– Možda će i ovo ostaviti nekog traga, možda će neko nakon ovoga ipak razumijeti da se može ostati stabilan i pored svih tih udaraca, pritisaka, nezasluženih često jer, znate, znam zašto to radim. Neko će ipak od toga svega osjetiti neku korist jer nekad mora i ovo stati. Ne može vječito da traje ova vrsta senzacionalističkog i propagandnog djelovanja. Nisam ja jedina u tome, često pričam sa koleginicama iz drugih gradova. I u drugim gradovima, i u drugim zemljama, na većim pozicijama, i uopšte u javnoj politiciji generalno, ima puno nas koje smo izložene tome i zato se mora otvoriti taj prostor slobode, mora se otvoriti prostor za žene da ulaze više u politiku, da budu jače, glasnije, da njihovo liderstvo bude mnogo čvršće i istaknutije. I drago mi je da ima takvih žena, koje sam srela, koje se nose sa tim i nekako razumijemo se, povezujemo se. To su promjene demokratskog sazrivanja Crne Gore- navela je Olivera Injac.

Sinergija umjesto podjela

–Ništa skoro ne možete bez neke sinergije da napravite i meni je negdje stalno prisutno. Zašto ljudi moraju stalno da se dijele? Kao profesorica sam predavala mirovne studije i uvijek sam za nešto što će da nas poveža, a nekako za razdavajanje, to nije put. Mi smo mala zemlja, naravno biće više mogućnosti kada postanemo dio Evropske unije. Do tada treba iskoristiti ovo vrijeme da se stvore uslovi za dobar život, i da onda dodju neki mladi ljudi da dođu da žive ovdje – kaže Injac.

Gradonačelnica kaže da živimo jednu potpuno novu eru crnogorskog multikulturalizma na pravi način.Ona kaže da je prirodno da svi imaju svoje obrede, rituale, stil života, svoju ishranu, svoju umjetničku formu, svoj način oblačenja, obrazac ponašanja, ali da se treba tražiti ono drugo, ono što povezuje.

– Možda ja za to nemam u crnogorskoj politici priliku, zato što ja ne mogu nacionalizam da podnesem i to mi je moj problem – kaže gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.