On je za Bankar u više puta naglasili da su spremni sva svoja znanja i iskustva ponude i Vladi Crne Gore, kako bi se postigao značajno bolji rezultat.
Tema davanja pod koncesiju crnogorskih Aerodroma zaokuplja već duže pažnju javnosti, a Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je prije nekoliko mjeseci formiralo i novu tendersku komisiju za Aerodrome Crne Gore, koja je imala zadatak da odluči što da uradi sa tenderom za dugoročni zakup vazdušnih luka u Podgorici i Tivtu. Ovaj tender je pokrenula još 2019. bivša, DPS-om predvođena Vlada; sadašnja Vlada je produžila saradnju s konsultantom IFC, pa u ovom trenutku tenderska komisija u saradnji s konsultantom priprema prijedlog javnog poziva.
Kakva su iskustva u regionu, i da li je bez uzimanja u obzir i razvoja i nacionalne aviokonomije moguće dobro pripremiti koncesioni aranžaman, za Bankar govori Saša Vlaisavljević, generalni direktor AD Aerodrom Nikola Tesla Beograd.
Obavezno obraditi i razvoj nacionalne aviokompanije u Ugovoru o koncesiji
Vlaisavljević ističe da u crnogorskom slučaju, prema analizama njihovog tima, koncesija nije najbolje pripremljena jer segment strateškog razvoja crnogorske nacionalne aviokompanije nije involviran u koncesiji.
– Po našim analizama za koncesiju aerodroma Crne Gore iznos koji treba da dobije država treba da bude značajno veći nego sto je predviđen sadašnjim procjenama. Isto tako moje mišljenje je da bi zahtjev prema budućem koncesionaru trebao da bude i izgradnja još jednog aerodroma na jugu države iznad Ulcinja koji je neophodan za dalji razvoj turizma. Dakle, ako država uradi dobru pripremu za koncesiju ona će biti uspješna, a ako nastavi ovaj proces koji traje već dugi niz godina sa prekidima – uspješnost posla je pod velikim znakom pitanja. Za naš aerodrom je interesovanje pokazalo čak 25 operatera-koncesionara i samom tom činjenicom smo znali da smo na dobrom putu – navodi generalni direktor Aerodroma Nikola Tesla Beograd.
On ukazuje da se koncesija, kao model razvoja aerodroma, generalno pokazala kao uspješna za razvoj vazdušnog saobraćaja, uz napomenu da je, međutim, prije donošenja strateške odluke i pokretanja postupka izbora Koncesionara potrebno preduzeti nekoliko ključnih koraka u cilju pripreme i podizanja vrijednosti projekta i ukoliko se ti preduslovi ne ispune model neće ići u dobrom smjeru.
-Od izuzetne važnosti je da se država pobrine prvo za vašeg nacionalnog avioprevoznika i to je strateška odluka koja kao najvažniji preduslov koncesije aerodroma u ovom trenutku u Crnoj Gori nije donesena – kazao je Vlaisavljević, i dodao da je o ovoj temi razgovarao sa više premijera i više ministara u Vladi Crne Gore ali da sadašnjeg premijera nije imao prilike da upozna, niti da mu prezentuje njihova iskustva i ideje.
Kako je “rastao”Aerodrom Nikola Tesla do ponude od miijardu i po eura
-Ne zaboravite da smo moj tim i ja vodili i našu nacionalnu aviokompaniju i naš aerodrom i izuzetno dobro poznajemo oba strateški najvažnija sistema u aviosaobraćaju jedne države. Kad sam postavljen na mjesto generalnog direktora aerodroma Nikola Tesla Beograd, u avgustu 2014. donijeli smo niz poslovnih odluka koje su rezultirale značajnim povećanjem dobiti – od svega 125 hiljada eura koliko je iznosio naš poslovni rezultat u 2013. pa sve do 27,5 miliona eura u 2017. godini, kad je Aerodrom bio potpuno spreman za koncesiju kao evropska ’’rising star’’ sa najvećim povećanjem broja putnika od čak 31 %. Za naš aerodrom je intresovanje pokazalo čak 25 operatera-potencijalnih koncesionara i samom tom činjenicom smo znali da smo na dobrom putu – podsjeća on.
Vlaisavljević ukazuje i da su te poslovne odluke dovele do toga da je vrijednost njihovog aerodroma porasla od nekih 150 miliona eura koliko je vrijedio u 2014. godini, sve do preko milijardu i po eura, koliko je ukupno ponuđeno od strane Koncesionara u 2018. godini.
-Koncesionar (firma VINCI Airports, prim aut) je uplatio 501 milion eura prilikom preuzimanja, dok se obavezao da će u razvoj Aerodroma uložiti preko 750 miliona eura tokom trajanja koncesije, kao i da će uplaćivati godišnje koncesione naknade u minimalnom iznosu od preko 252 miliona eura za isti period. U prvih 5 godina je uloženo preko 300 miliona eura u novi Terminal, novu pistu, sveobuhvatnu rekonstrukciju postojeće piste, nove platforme, zaštitu životne sredine odnosno u poboljšanje kompletne infrastrukture. U 2023. godini Aerodrom Nikola Tesla je opslužio gotovo osam (8) miliona putnika, što je više od inicijalno planiranog, a rezultat bi bio još bolji da nije bilo pandemije CoVid 19.
-U 2024. godini se očekuje oko 9 miliona putnika ali ono što je najvažnije – preko 50 % putnika leti našom nacionalnom aviokompanijom Air Serbia koja se i dalje razvija i jaća otvarajući nove linije, povećavajuci flotu i pojačava i dalje dugolinijski saobraćaj. Ovaj segment je po meni ključan, ali ne vidim da ste obratili dovoljno pažnje na razvoj nacionalne aviokompanije – a on mora biti obrađen i u budućem Ugovoru o koncesiji – kaže Vlaisavljeć, i upozorava na najnegativnija iskustva vrlo blizu u regionu – u Sloveniji i Mađarskoj – tj. kako su nestale nacionalne aviokompanije nakon nekih odluka država u vezi njihovih aerodroma.
