Henley & Partners
Kompanija Henley & Partners svjetski je lider u oblasti programa za sticanje prebivališta i državljanstva putem ulaganja. Kompanija, u kojoj rade kvalifikovani profesionalci, integrisana je do visokog nivoa i funkcioniše u 35 kancelarija širom svijeta. Svake godine, hiljade uspješnih pojedinaca, njihove porodice i savjetnici oslanjaju se na stručnost i iskustvo kompanije u ovoj oblasti. Sam koncept plana za sticanje prebivališta i državljanstva kreirala je kompanija Henley & Partners prije tridesetak godina. Kako se globalizacija širi, prebivalište i državljanstvo postali su tema od velikog interesa među sve većim brojem međunarodno mobilnih preduzetnika i investitora. Henley & Partners je bio i jeste aktivni učesnik niza programa u svijetu koji su, između ostalog, privukli više od 10 milijardi eura stranih direktnih ulaganja. U velikom broju država kompanija je uključena u savjetovanje, osmišljavanje, postavljanje i sprovođenje najuspješnijih programa za sticanje prebivališta i državljanstva na svijetu. U Crnoj Gori, Henley & Partners je jedan od tri, zvanično, od strane države, licencirana agenta za posredovanje za sticanje državljanstva putem ulaganja. U Crnoj Gori, kompanija je aktivna članica Savjeta stranih investitora (MFIC) i AmCham Montenegro.
Aktuelni finansijski trenutak Programa ekonomskog državljanstva i potencijal
Henley & Partners je u proteklih par godina u Crnoj Gori predao 344 aplikacije za program ekonomskog državljanstva, čiji potencijalni finansijski uticaj na crnogorsku ekonomiju iznosi 145 miliona eura. Ukupno je u okviru programa predato 760 aplikacija, od čega je finalno obrađena oko trećina. U tabeli je prikazana konkretna ekonomska korist koju bi crnogorska ekonomija imala u dva scenarija: ukoliko se obradi 760 aplikacija koje su predate do sada i ukoliko bi se ostvario prvobitni plan Vlade od 2,000 aplikacija. Dosadašnji podaci ukazuju da je prosječna visina investicije 324 hiljade eura (uključujući PDV). Donacija državi iznosila je 100 hiljada eura do kraja prošle godine, a ove godine je 200 hiljada eura. Administrativna taksa za obradu jedne aplikacije u prosjeku iznosi oko 35 hiljada eura, dok u prosjeku 10% aplikacija bude odbijeno. To su parametri na kojima se zasniva navedeni obračun.
Ukupni efekat do sada predatih aplikacija iznosi 320 miliona eura, što je i samo po sebi izuzetan efekat i pokazuje značajan potencijal programa. Kada bi bio realizovan, puni, na početku planirani potencijal programa, sa 2,000 originalno zamišljenih aplikacija, realna procjena je da program može generisati preko 1 milijarde eura investicija i prihoda, u relativno kratkom periodu trajanja ovog programa. Kako je program originalno zamišljen da se ispuni kvota od 2,000 aplikacija, koja je planirana zvaničnim dokumentima Vlade, a imajući u vidu stanje javnih finansija, logično je zapitati se da li je pametno u ovom trenutku prekidati ovakav program koji funkcioniše, i koji se ne može nadomjestiti drugim finansijskim izvorima. Ovakve programe koriste brojne države u svijetu, a slične modele će uskoro uvesti i neke od država u regionu. Za sada je realizovan tek manji dio od potencijalnih finansijskih sredstava tj. u razvojne projekte aplikanti su uložili 62 miliona eura, dok se na specijalizovanim escrow računima nalazi još 136 miliona eura. Na poseban račun za ulaganja u manje razvijena područja uplaćeno je 23 miliona eura, dok se na escrow računima, za ovu namjenu, nalazi još 46 miliona eura. Dakle, postoji realni i brzi potencijal realizacije 69 miliona eura za manje razvijena područja, što je značajan iznos za jedan ili više infrastrukturnih projekata, koji mogu biti brzo realizovani. Dodano, od administrativnih taksi, na račun trezora, u dosadašnjem periodu uplaćeno je 30 miliona eura. Takođe, gradnja brojnih novih hotela koji se realizuju u okviru programa, od kojih je većina na sjeveru, ne bi bila moguća, bar ne ovakvom dinamikom, bez realizacije programa ekonomskog državljanstva, kao značajnog izvora kapitala i doprinosa u smislu dovođenja kvalifikovanih investitora u Crnu Goru. Zajedno sa gradnjom projekata, država je uložila velike napore i sredstva u izgradnju prateće infrastrukture, primarno autoputa i skijališta, a novi, kroz program realizovani hoteli će zaposliti stotine novih radnika počevši od 2023. godine. Prema trenutnim projekcijama izlistanih projekata, kao i novih kandidovanih projekata u poslednjem periodu, planira se realizacija 1,200 hotelskih soba u novim hotelima na sjeveru i 800 hotelskih soba na jugu. Prema izvještajima svjetski poznate renomirane konsultantske kuće Horwath HTL, jedna soba u hotelu nivoa 4*+ i 5* doprinosi BDP-u države preko 50,000 eura godišnje, a zapošljava u prosjeku 1.3 radnika. Prema ovome, već u narednih nekoliko godina, ovih novih 2,000 smještajnih jedinica u hotelima doprinijeće zapošljavanju najmanje 2,600 hotelskih radnika, a BDP-u države doprinosiće više od 100 miliona eura godišnje. Prema MONSTAT-u, BDP Crne Gore u 2021. iznosio je 4,95 milijardi eura.
Stanje javnih finansija
Vlada Crne Gore je u julu 2022. godine usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2022 – 2025, u kojima su data očekivanja kretanja javnih finansija do kraja 2022. godine, kao i projekcije za naredni trogodišnji period u dijelu osnovnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja. Takođe, očekivanja za 2022. godinu detaljno su obrađena Predlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2022. godinu, koji je Vlada utvrdila u septembru 2022. godine, i koja su ažurirana sa najnovijim podacima koji se tiče usvojenih zakonskih rješenja koja imaju efekat na makro-fiskalne tokove, kao i podataka o turističkoj sezoni. Na osnovu projektovanih makroekonomskih indikatora, Vladinim projekcijama su izvršene korekcije projektovanih prihoda, dominanto unutar strukture pojedinih kategorija, zadržavajući očekivanja do kraja godine, posmatrajući ukupne prihode, na istom nivou. Međutim, izdaci su u značajnoj mjeri uvećani, dominantno rastom obaveza države prema sektorima zdravstva, prosvjete, isplatom penzija i drugih izdataka, a koje su bazirane na usvojenim zakonskim rješenjima u prethodnom periodu kojim se ovi izdaci uvećavaju, kako u 2022. godini, tako i u narednom višegodišnjem periodu. Shodno projekciji prihoda, kao i imajući u vidu potrebe obezbjeđivanja dodatnih izdvajanja u 2022. godini, Vlada očekuje da će doći do porasta deficita javne potrošnje do nivoa od oko 8.2% BDP ili 438.2 miliona eura, što predstavlja uvećanje očekivanog budžetskog deficita za 170 miliona eura. Na osnovu projektovanih trendova prihoda i rashoda do kraja 2022. godine, nedostajuća sredstva za 2022. godinu uvećana su za 195 miliona eura i iznose 760 miliona eura. Kada je u pitanju srednji rok, u 2023. godini budžetu države nedostajaće 635 miliona eura, 700 miliona eura u 2024. i 1 milijardu eura u 2025. godini, s obzirom na to da je u 2025. godini planirana otplata duga po osnovu dospijeća emitovanih državnih obveznica u prethodnom periodu. Uzimajući u obzir očekivana kretanja deficita, nadolazeće obaveze otplate duga, te potrebe finansiranja, Vlada projektuje da će javni dug u narednom trogodišnjem periodu biti na nivou od 80%, uz blagi trend rasta, što implicira da su javne finansije na granici održivosti, te je u narednom periodu potrebno donijeti mjere fiskalne konsolidacije. MMF je u julu 2022. godine boravio u misiji u Crnoj Gori i ocijenio da ekonomija Crne Gore ulazi u period visoke neizvjesnosti. Kreatori politike trebali bi se unaprijed pripremiti za rizik od znatno sporijeg globalnog rasta sljedeće godine. Na kraju misije je zaključeno da u narednom periodu fiskalna politika Crne Gore treba da se fokusira na tri ključna prioriteta – očuvanje prihoda, jaču kontrolu rashoda i obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja. Iako je renomirana međunarodna agencija za kreditni rejting Moody’s potvrdila B1 rejting za Crnu Goru, sa zadržanim stabilnim izgledima ekonomije, ocijenili su da bi pojava izazova u finansiranju deficita tekućeg računa zbog pada stranih direktnih investicija imala značajan negativan uticaj na kreditni rejting države. Izuzetno važan, moguće u godinama pandemije i ključni segment stranih direktnih investicija čini Program ekonomskog državljanstva.
Ko su aplikanti za Program ekonomskog državljanstva i kako se provjeravaju
U nekoliko najvećih industrija koje apliciraju kod Henley & Partners su vlasnici biznisa i preduzetnici, zatim finansijski stručnjaci, takođe ICT stručnjaci i specijalisti, tipa doktora medicine. Postoje ozbiljna imena iz svijeta ICT industrije, lanaca kozmetičke i modne industrije, bankari, doktori koji rade na najprestižnijim svjetski prepoznatim klinikama, koji su već ili će, uskoro, kroz ovaj program, postati crnogorski državljani. Odlučili su se za Crnu Goru kao destinaciju za alternativno državljanstvo nakon, u nekim slučajevima, i višegodišnjih analiza. Osnovni kriterijumi za apliciranje su sve vrijeme isti i krajnje strogi. Prvenstveno je potrebno pribaviti, i na propisan način legalizovati, čitav set dokumenata, uključujući potvrde o nekažnjavanju, ozbiljne i iscrpne finansijske iskaze, te dokaze o ulaganjima u Crnoj Gori. Nakon što licencirani agent preda aplikaciju, počinje glavni dio procesa, tj. u sklopu internog postupka države sprovodi se oficijelni postupak provjere međunarodne podobnosti kandidata (sveobuhvatni due diligence), koji za račun države rade svjetski poznate kompanije, specijalizovane u ovoj oblasti: Exiger iz Kanade i S-RM iz Velike Britanije, koje su dobile licencu u Crnoj Gori za ove poslove. Ova in-depth analiza traje minimum mjesec dana i ako je nalaz negativan, aplikacija se automatski odbija, bez prava žalbe. Ako je nalaz u redu, tek se onda aplikacija kvalifikuje da je pregledaju nadležni državni organi, na čelu sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore. Provjere međunarodne podobnosti koje sprovode specijalizovane kompanije podrazumijevaju temeljnu i sveobuhvatnu analizu aplikanta kao fizičkog lica, dakle provjeru autentičnosti i validnosti svih ličnih dokumenata, a dodatno i posebno detaljno ispitivanje njegovih finansijskih iskaza. Ovo podrazumijeva analizu ličnih finansijskih iskaza i ispitivanje svih kompanija vezanih za aplikanta, kao i njihovih finansijskih izvještaja. Ova analiza predstavlja najveći dio bezbjednosne procedure, a čak i prije nego što je realizovana, dakle prije same predaje aplikacije, aplikanti podliježu preliminarnim provjerama od strane, prvo, agenata za posredovanje kao što je Henley & Partners, zatim međunarodnih i lokalnih banaka kod kojih otvaraju escrow račune. Tek nakon provjere međunarodne podobnosti, i samo ukoliko nalaz nije za odbijanje, vrše se ponovo višemjesečne provjere Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost. Uz to, naravno, država zadržava diskreciono pravo da oduzme pasoš aplikantu, u slučaju da se dokaže da je dostavio neispravan dokument u toku procesa, ili se ne ponaša u skladu sa zakonom nakon dobijanja državljanstva. Dakle, ovaj sveobuhvatan i detaljan proces provjere diktira da zaista samo aplikanti koji su to zavrijedili dobiju pravo na crnogorski pasoš. Ovakve jedinstvene i po prvi put u Crnoj Gori sprovođene procedure i analize, koje pokrivaju i lične podatke i finansije pojedinaca, tj. aplikanata, njihovih porodica i sa njima povezanih lica, sprovode se do ovog nivoa od strane više kompanija i institucija koje su specijalizovane upravo za ovu oblast, upravo sa ciljem kredibiliteta, tako da su aplikanti crnogorskog programa ekonomskog državljanstva, maltene, najprovjereniji ljudi u Crnoj Gori.
Programi državljanstva i boravišta i EU
Henley & Partners kao kompanija, kao i njeni zaposleni u crnogorskoj kancelariji, u potpunosti podržavaju pridruženje Crne Gore Evropskoj uniji i smatraju da to neupitno jeste glavni cilj Crne Gore. Ipak, važno je čitaocima i donosiocima odluka, dati nekoliko argumenta za razmišljanje na ovu temu. Henley & Partners je primio k znanju Rezoluciju Evropskog parlamenta od 9. marta 2022. koja sadrži predloge za Komisiju EU za rješavanje navodnih bezbjednosnih i drugih rizika povezanih sa programima sticanja državljanstva i boravka putem ulaganja u Evropi. Investicione migracije predstavljaju sektor vrijedan više milijardi eura, koji pokreće značajne tokove likvidnosti i stvara realnu društvenu vrijednost. Dosljedno se bavi ozbiljnim i osjetljivim pitanjima i, što je najvažnije, često uključuje najvrednije bogatstvo koje suverena država može da ponudi: svoje državljanstvo. Henley & Partners nema nikakve zablude kada je riječ o vrijednosti državljanstva i poštovanju sa kojim se prema njemu mora postupati. Razumijemo neke od strahova i bojazni koje su, čini se, dovele do usvajanja ove rezolucije u trenutnom geopolitičkom kontekstu, i zagovaramo i podržavamo sve mjere koje će značajno unaprijediti transparentnost, poboljšati bezbjednost i spriječiti zloupotrebe i kriminalne aktivnosti. Slažemo se da je došlo vrijeme da se razmotri jači regulatorni okvir koji će osigurati da samo oni koji su posvećeni najvišim standardima upravljanja i dužne pažnje mogu da rade u sektoru investicionih migracija. Međutim, jednako je važno razumjeti da su neke od bojazni koje su iznesene u nedavnoj parlamentarnoj debati uglavnom ili teoretske prirode ili predstavljaju vrlo mali dio realnosti investicionih migracija zbog rigorozne provjere podobnosti i drugih postupaka i zaštita u okviru principa „upoznaj svog klijenta“ koji su već uspostavljeni. U partnerstvu sa specijalizovanim firmama za vršenje provjere podobnosti i mnogim suverenim državama koje vode programe za sticanje boravka i državljanstva putem ulaganja, zajednički smo uložili značajno vrijeme i kapital u stvaranje vrlo jakih sistematskih pristupa upravljanju rizicima koji pariraju ili čak nadmašuju one kod drugih vodećih svjetskih pružalaca profesionalnih usluga i banaka. Iako investitorska strana ovog sektora mora biti u značajnom fokusu, mora se voditi računa i o državnoj strani jednačine. Programi investicionih migracija donose milijarde eura prijeko potrebnog kapitala suverenim državama koje bi inače morale biti prikupljene putem oporezivanja ili povećanja državnog duga i budžetskih deficita. Postoje brojni objektivni izvori koji ukazuju ne samo na vrijednost same injekcije likvidnosti, već i na šire koristi u smislu usmjeravanja stranih direktnih ulaganja (SDI) u zemlje EU kao što su Malta, Grčka, Letonija, Španija ili Portugal. Ovi programi donose istinsku društvenu prednost ne samo kroz povećanje državnih prihoda, otvaranje novih radnih mjesta i povećanu potrošnju na infrastrukturu, već kroz stvaranje novih mogućnosti na svim nivoima društva.
Henley & Partners želi da približi neophodan kontekst i pojasni sljedeće:
- Da bismo sticanje državljanstva kroz ulaganje sagledali u širem kontekstu: svake godine se kroz naturalizaciju odobri otprilike 900,000 državljanstava sveukupno u EU, što iznosi približno 9 miliona u periodu od 10 godina. Onih 6,000 državljanstava stečenih kroz ulaganje u protekloj deceniji čine manje od 0.1% od tog ukupnog broja. Dok se za naturalizaciju sprovedenu drugim kanalima sprovodi minimalna ili nikakva provjera podobnosti, za one koji su naturalizovani u državljanstvo EU putem programa ulaganja radi se opsežna dubinska provjera podobnosti u 100% slučajeva.
- Svi programi za sticanje državljanstva putem ulaganja imaju uspostavljene opsežne bezbjednosne mjere, a kao rezultat toga, stope odbijanja u okviru ovih programa u EU su visoke. Malta, na primjer, odbija značajan procenat ukupnih kandidata jer ne zadovoljavaju njene stroge kriterijume. Ove brojke treba uporediti sa sličnima koje se odnose na zahtjeve za državljanstvo na osnovu porijekla, na primjer, koje zemlje članice EU često sprovode uz vrlo malo ili nimalo dubinske provjere vjerodostojnosti dokumentacije o porijeklu (koja se može lako falsifikovati), a kamoli i samih podnosilaca zahtjeva.
- Programi investicionih migracija zemalja članica EU donijeli su oko 25 milijardi eura stranih direktnih investicija u EU tokom protekle decenije. Ovi programi generišu ogromnu ekonomsku i društvenu vrijednost u Evropi, posebno za manje ekonomije. Nakon svjetske finansijske krize, a posebno evropske dužničke krize, ovi programi su omogućili način ekonomskog oporavka i rasta za mnoge evropske države i stanovništvo čiji se značaj ne može precijeniti.
Zajedničkim radom ovog sektora i vlada koje sprovode vodeće programe investicionih migracija širom svijeta, stvara se istinska prilika za razvoj regulacije koja će ovaj sektor staviti u mnogo jaču poziciju da upravlja pratećim potencijalnim rizicima, što je u interesu svih uključenih aktera. Što je još važnije, budući da će ovaj sektor osigurati kontinuirano stvaranje vrijednosti za društva u većini država članica EU, to će dugoročno donijeti veliku korist Uniji. Ostale grane koje se bave tokovima likvidnosti od više milijardi eura i koje su uključene u pitanja suvereniteta su dobro regulisane od strane nadležnih organa tako da mogu razborito da upravljaju rizikom i iskoriste svoju priliku.
Zaključak
Investicione migracije su danas široko prepoznate kao dugotrajni oblik državnog generisanja potražnje za investicijama i katalizator ekonomskog rasta i diversifikacije. One čine milijarde eura svjetskog kapitala. U svijetu sada postoji preko 100 programa investicionih migracija, i to je legitiman put migracije koji su prihvatile Sjedinjene Američke Države, Australija, Austrija, Španija, Italija, Portugal i mnoge druge suverene države. Investicione migracije su postale standardna i priznata poluga politike za podsticanje stranih direktnih investicija, a zemlje članice EU poput Austrije, Malte, Španije, Grčke, Italije, Portugala i mnogih drugih koje nude ove programe, stvorile su vitalnu prednost za sebe i svoje građane u globalnom nadmetanju za kapital i znanje. Nema nikakve sumnje da dobro vođeni i regulisani programi investicionih migracija stvaraju značajnu društvenu vrijednost. Kako je napomenuo MMF, takvi programi pomažu u stimulisanju otvaranja radnih mjesta, ekonomskog rasta i nacionalnog prosperiteta. Baš kao što velike ekonomije u Sjevernoj Americi i Evropi koriste migraciju investicija da privuku ekspertska znanja i strane direktne investicije, manje ekonomije kao što je Crna Gora mogu na sličan način da iskoriste potencijal i prednosti ovih programa kako bi razvile svoje ekonomije i kako bi im ovi programi pomogli da se takmiče na svjetskoj sceni. Crna Gora može biti izuzetno ponosna na svoj program za sticanje državljanstva putem ulaganja. On se vrlo brzo etablirao kao izuzetno uspješna i vodeća svjetska platforma za finansiranje države i ekonomske inovacije, sposobna da svake godine prikupi milione eura kapitala bez zaduženja za svoje građane i privuče neke od najboljih svjetskih talenata i investitora sa dragocjenim međunarodnim mrežama i znanjima koja će obogatiti našu naciju. Direktno ubrizgavanje likvidnosti bez zaduženja u našu zemlju, umjesto povećanja duga koji bi opterećivao buduće generacije, omogućava Crnoj Gori da bude autonomnija u svojoj monetarnoj i fiskalnoj politici nego što bi to inače bio slučaj. Time je takođe stvorena sigurnosna mreža protiv trenutne nestabilnosti i krize troškova života sa kojom su zemlje širom svijeta prisiljene da se bore, a koja može biti posebno teška za manje ekonomije koje se oslanjaju na globalnu trgovinu, kao što je Crna Gora. Ovaj progam je opstao i fukcioniše kroz potpuno različite administracije, sa idejom i prvim konkursom objavljenim tokom 40. Vlade Crne Gore, aktuelna Odluka o ekonomskom državljanstvu donijeta je i počela implementaciju u toku 41. Vlade, a realizacija traje tokom 42. i aktuelne 43. Vlade. Funkcioniše, prvenstveno, jer je proces postavljen ispravno, nezavisno, profesionalno, uz korekcije koje su rađene u hodu, koje je iziskivalo doba pandemije. Nažalost, često se koraci u procesu odobrenja aplikacija nepotrebno usporavaju, te danas umjesto odluke za tri do četiri mjeseca, sistem donosi odluke često i preko godinu dana. Posledica toga jeste veliki broj neriješenih aplikacija i ogromna sredstva na escrow računima. Ipak, proces se odvija. Javna administracija je tokom ovih procesa naučila mnogo, od toga kako funkcionišu finansijski sistemi u svjetskim bankama, pa do toga na koji način se legalizuju dokumenta širom svijeta. Imajući u vidu trenutno stanje u javnim finansijama, program, koji bi se morao dodatno profesionalizovati, uz dodatne resurse državne administracije, može biti od neprocjenjivog značaja za sprovođenje pravovremene konsolidacije i stabilizacije javnih finansija. Procjenjuje se da ukupni efekat programa može generisati preko 1 milijarde eura investicija i prihoda za državu u jednom kratkom periodu trajanja, što bi imalo snažan uticaj na investicioni ciklus i ekonomske tokove u zemlji, kao i na rast bruto domaćeg proizvoda i svih drugih povezanih makroekonomskih fiskalnih parametara. Licencirani agenti su uspjeli da Crnu Goru stave na mapu investicionih migracija, što nije bio lako u konkurenciji Malte, Austrije, Portugala, Grčke, Tajlanda i brojnih drugih država-brendova. A cijeli sistem u Crnoj Gori koji nije bilo lako postaviti, a sada ga imamo, dakle: državna administracija, prvenstveno MUP i Agencija za investicije, zatim licencirani agenti, agenti za dubinsku provjeru podataka, razvojni projekti, banke, notari, pravni savjetnici, prevodioci, stručne asocijacije itd. uspjeli su da program ostane aktivan. Kao i obično, kad uspijete da nekoga dovedete u Crnu Goru, da on zna da postojimo, da nas vidi, taj mora da se zaljubi u našu državu. I tada mi igramo utakmicu ravnopravno. A tu, itekako, imamo šanse.
U ovom trenutku nema boljeg i efikasnijeg rješenja za Crnu Goru od produžetka Programa ekonomskog državljanstva na prvobitno planiranih 2,000 odobrenih aplikacija.
Rekli su o Programu ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori
Dr Juerg Steffen, CEO „Henley & Partners Group“
Ostvareni porast poslovnih aktivnosti i nove mogućnosti zapošljavanja stvorene rastućim sektorom turizma, tj. gradnjom novih hotela, biće od koristi građanima. Migracije investicija omogućavaju suverenim državama poput Crne Gore da pristupe novom izvoru održivog prihoda bez ulaska u prezaduženost. Pažljivo vođeni programi državljanstva u okviru kojih se sprovode stroge dubinske provjere kandidata i koji imaju transparentne strukture mogu da podstaknu investicije, a da se pri tom ne povećava opterećenost dugom. Čvrsto sam uvjeren da u postojećim uslovima pandemije, kao i uoči ranijih poremećaja, poput finansijske krize 2008. godine, programi za sticanje prebivališta i državljanstva donose značajne vrijednosti i za investitore i za suverene države kojima su potrebni stabilni izvori prihoda. Aplikanti po Posebnom programu ulaganja od posebnog interesa za Crnu Goru dužni su da uplate definisani ekonomski doprinos u korist države. Nakon prolaska kroz strogi postupak odobravanja i međunarodne provjere, koja uključuje temeljnu pozadinsku provjeru, aplikanti i njihove porodice dobijaju crnogorsko državljanstvo. Ovo privlači mnoge svjetske investitore visoke neto vrijednosti, jer Crna Gora ima mnogo toga da ponudi. Crna Gora je možda jedna od najmanjih evropskih zemalja, ali ima brojne prednosti. Učešćem u crnogorskom programu, investitori realizuju kvalitetnu investiciju, a pored toga stiču državljanstvo države koja je zvanični kandidat za EU, sa multinacionalnom, višejezičnom zajednicom, blagom mediteranskom klimom, i prekrasnim pejzažima.
Rade Ljumović, direktor i partner „Henley & Partners Montenegro”
Kvalitet aplikanata je najbolja ilustracija uspjeha programa Crne Gore. Aplikanti koji dolaze u Crnu Goru preko programa su ljudi iz raznih industrija, kao što su preduzetnici, bankari, specijalisti poput doktora medicine, a tu imamo zbilja sjajne pojedince i ugledna imena iz oblasti svjetske IT industrije. Takve aplikante bi svaka država svijeta željela za svoje državljane i sugrađane i u tome i jeste suština ovakvih programa, da to ne bude jedna transakcija, iako je, naravno, i ona veoma značajna, nego da se efekti ovog programa multiplikuju. Zadovoljstvo je uopšte upoznati takve ljude, ali mogućnost koju imamo da im predstavimo Crnu Goru, zadržimo njihov interes, i pomognemo im u procesu apliciranja, a sve sa ciljem da se zaista izuzetni pojedinci priključe crnogorskom društvu, veoma je vrijedno iskustvo. Takođe, iz perspektive razvojnih projekata, vidimo da se radovi na izgradnji hotela odvijaju intenzivno i brzim tempom zahvaljujući progamu. Novim hotelima će upravljati respektabilni hotelski operatori, uključujući InterContinental, Swissotel, SIRO by Kerzner i Splendid. Vidimo i razvoj velikih infrastrukturnih projekata, kao što su sada autoput i skijališta, čiji je cilj razvoj sjevera Crne Gore. Ovakvi projekti ne bi bili realizovani bez postojanja programa, a sigurno ne ovakvom dinamikom i brzinom. Ako se program nastavi, otvoriće se nove prilike za dalji razvoj, a Crna Gora će se dodatno pozicionirati na mapi turističkih centara.
Tomislav Čelebić, predsjednik kompanije „Čelebić“
Razvojni projekti koji se danas realizuju u Crnoj Gori će našu državu svrstati u red ekskluzivnih i najpoželjnijih destinacija u ovom dijelu Mediterana. Program ekonomskog državljanstva se u Crnoj Gori razlikuje znatno u odnosu na druge u Evropi i šire. Investicije su ograničene na razvojne projekte koji su održivi na dugi rok. Kontrola investitora je jako stroga što potencijalni rizik za nelegalnim radnjama svodi na minimum. Ovakvim i sličnim investicijama možemo unaprijediti standard građana, infrastrukturu, školstvo, zdravstvo i konačno vladavinu prava. Sve su ovo bitni preduslovi da postanemo dio razvijenih zemalja EU. Smatram da bi bilo ekonomski opravdano da program, koji je već postavljen i funkcioniše, treba produžiti na originalno planiranih 2,000 aplikacija.
Blagota Radović, vlasnik kompanije „Zetagradnja“
Mišljenja sam da je Program ekonomskog državljanstva značajno doprinio razvoju Crne Gore, prvenstveno na sjeveru, što je omogućilo i da država svoje kapacitete usmjeri i otpočne sa realizacijom planirane izgradnje ski centara na sjeveru, koji imaju sve predispozicije da budu jedni od najboljih u regionu, a što je svakako od izuzetnog značaja za razvoj ponude, kako zimskog, tako i ljetnjeg turizma. Upravo iz ovog razloga smatram da program treba produžiti, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je isti generisao začajan interes aplikanata iz čitavog svijeta. Imajući u vidu neizvjesnu ekonomsku situciju u našoj državi, ali i u svijetu, smatram da država u ovom momentu ne bi trebala zanemariti prihode koje ostvaruje od ovog programa, i od aplikanata i od investitora, koji uredno izmiruju svoje obaveze. Produžetak programa bi sigurno bio korak u dobrom smjeru.
David Margason, izvršni direktor kompanije „Porto Montenegro (Adriatic Marinas d.o.o)“
Naša kompanija odmjereno je i odgovorno primijenila, u to vrijeme novu inicijativu Vlade Crne Gore, kojom se kroz Program ekonomskog državljanstva podstiču investicije, na naš projekat mješovite namjene, pod nazivom Boka Place. To je ulilo znatno povjerenje našim investitorima da implementiramo ovaj značajan projekat za otvaranje novih radnih mjesta, u veoma kompleksnim vremenima na tržištu, kada je pandemija kovida zaustavila mnoge druge projekte. Naše iskustvo vezano za ovaj program, i konkretan odaziv zainteresovanih aplikanata u odnosu na naš proizvod, je vrlo pozitivan. Pripremili smo još jednu inicijativu, naime inovativan, diversifikovan, i vrlo značajan novi projekat Synchro, po mješovitom modelu poslovanja, koji bi sigurno zabilježio velik uspjeh kada bi benefitovao od trenutnog, ili novog, dobro zamišljenog i funkcionalnog programa. Ovo bi dalo investitorima potrebnu sigurnost za pokretanje ovakvog projekta, koji bi materijalno doprinio daljem razvoju Crne Gore.
Rade Vuković, vlasnik kompanije „Golden Group“
Prije pokretanja programa ekonomskog državljanstva, više od petnaest godina na sjeveru Crne Gore nije izgrađen ni jedan veći hotel visoke kategorije. Ovaj podatak najbolje svjedoči o značaju programa za razvoj sjevernog dijela naše zemlje. Upravo je program ekonomskog državljanstva pružio istorijsku šansu za ubrzan ekonomski razvoj sjevera Crne Gore i mogućnost da se konačno diversifikuje turistička ponuda naše zemlje. Rezultat je izgradnja više hotela na sjeveru ukupnog kapaciteta preko hiljadu soba, otvaranje preko hiljadu novih radnih mjesta i generisana značajna sredstva za unapređenje infrastrukture nerazvijenih opština na sjeveru. Želio bih da naglasim da nezavisne britanske i kanadske agencije detaljno provjeravaju svakog aplikanta, tako da samo besprekorni kandidati mogu da se kvalifikuju za crnogorsko državljanstvo. Međutim, odmah na samom startu oni se suočavaju sa brojnim barijerama. Naime, odgovore na aplikacije čekaju jako dugo, više od dvanaest mjeseci. Ukoliko bi ažurnost bila veća, poslali bismo im pozitivan signal i ohrabrenje. U najvećem broju slučajeva, u pitanju su uspješni poslovni ljudi, iz različitih oblasti biznisa, koji su u velikoj mjeri zainteresovani za dalje investiranje u našu zemlju. Program je transparentan i donosi značajne finansijske benefite za ekonomiju i državni buđžet Crne Gore u ovim neizvjesnim vremenima. Sasvim je očekivano da se program produži, nema razloga da bude drugačije, kako bi se postojeće investicije privele kraju, a takođe pokrenule i nove.
Milić Peković, izvršni direktor kompanije „CG Resort“
S obzirom na strateški pravac razvoja sjevera Crne Gore, koji se primarno ogleda u razvitku turizma i ugostiteljstva, te očigledno nedostajuće kvalitetne hotelske kapacitete i prateće sadržaje, smatrali smo da kandidovanje projekta, kao što je hotel Breza, može imati značajne benefite kako za lokalnu zajednicu na nivou Kolašina, tako i za kompletnu turističku ponudu Crne Gore, te da izgradnja hotela koji bi poslovao po kondo modelu i sa primarno stranom klijentelom, kao vlasnicima apartmanskih jedinica hotela, osim obogaćivanja turističkog potencijala sjevera Crne Gore, može dovesti do dalje promocije Crne Gore kao luksuzne turističke destinacije i daljeg privlačenja stranih investicija. Od 1997. godine na sjeveru Crne Gore nije izgrađen novi hotel visoke kategorije da bi nakon početka programa ekonomskog državljanstva počelo sa gradnjom preko 15 novih hotela, što samo po sebi govori o uspješnosti ovog programa. Ukidanje programa ekonomskog državljanstva neće donijeti dobit nikom od učesnika u procesu, a samo može uzrokovati štetu, tako da cijenimo da je situacija sazrela da se preduzmu konkretni koraci ka produženju programa, kako bi se privukle nove investicije i priliv svježih novčanih sredstava koja su prijeko potrebna za dalje finansiranje razvoja, kako turizma, tako i drugih strateških grana privrede, a ujedno bi njegovo produženje doprinijelo da se svi projekti iz ovog programa realizuju što prije i tako stave u funkciju turističke privrede Crne Gore.
Milica Šćepanović, izvršna direktorica kompanije „Ski resort – Kolašin 1450“
Uz neosporan pozitivan finansijski uticaj programa ekonomskog državljanstva na državni budžet, program predstavlja jednu od najnaprednijih investicionih koncepata sa kojim smo se mi kao investitori susreli. Odluka da investiramo u projekte rezorta Kolašin 1450 i Kolašin 1600, sa konceptom razvoja kakav je prisutan u alpskim skijalištima, se u potpunosti oslanjala na činjenicu da će program ekonomskog državljanstva služiti kao zamajac razvoja elitnog turizma, a naročito u oblastima koje su se tradicionalno smatrale nerazvijenim u Crnoj Gori. Program ekonomskog državljanstva je pomogao Kolašinu da prevaziđe dosadašnje prepreke, prvobitno time što je glavni pokretač razvoja najmodernije infrastrukture na lokaciji, a onda i time što je Kolašinu otvorio nova tržišta i izazvao interesovanje velikih brendova. Naime, u naselju Kolašin 1600 razvijamo hotel sa renomiranim brendom iz Accor grupe - Swissotel koji će staviti Kolašin u sami vrh evropske zimske turističke ponude. Naš projekat sada razvija i segmente koji se ne oslanjaju na program ekonomskog državljanstva, a doživljavaju jednak uspjeh, upravo zbog dosadašnjih efekata programa. Nadalje, ovaj pravac razvoja doprinosi primarno lokalnoj zajednici, a onda i Crnoj Gori kao investicionoj i turističkoj destinaciji, prilivima u budžetu, otvaranjem novih radnih mjesta, ali i otkrivanjem novih tržišta. Mi kao investitor sa dosadašnjom vizijom nismo omašili, pa stoga sa sigurnošću možemo da kažemo da program ekonomskog državljanstva, pored svih jasnih benefita koje je dao do sada, ima još mnogo da pruži u budućnosti kako građanima i državi, tako naravno i investicionom ambijentu i turizmu Crne Gore.
Kieran Kelleher, vlasnik i izvršni direktor kompanije „Savills Croatia & Montenegro (Dream Estates)“
Pored očiglednih ekonomskih efekata prekidanja programa, jednaka briga jeste negativan uticaj na tržište nekretnina, pogotovo na sjeveru i lokalitetima van Bokokotorskog zaliva. Proizvod koji se nudi u sklopu programa je specijalno dizajniran, procijenjen, i kreiran za aplikante programa, i sada može ostati neprodat. Kvalitet proizvoda i njegova cijena nisu dizajnirani za tržište nevezano za program. Ako se program ukine, postoji značajan rizik od tržišne korekcije, s obzirom na to da je trenutni proizvod cijenjen kao premium proizvod i po toj cijeni neće biti privlačan kupcima van programa. Prodaja bi se odvijala jako sporo. Pod takvim okolnostima, doći će do proporcionalne korekcije u cijeni kako bi se proizvod doveo u sklad sa zahtjevima kupcima van programa. Pad cijene proizvoda mogao bi biti značajan što bi loše uticalo na investitore i neprodate jedinice, kao i sekundarno tržište. Ovo bi bila ogromna šteta, pogotovo na sjeveru koji bi mogao biti zauvijek pozitivno transformisan usljed efekata programa, ako bi se ispunila inicijalna kvota od 2,000 aplikacija. Najbliža opasnost je da će očekivani benefiti za sjever nestati pod težinom neprodatih jedinica, što će oštetiti ekonomiju umjesto da je poboljša, a sjever će ponovo postati neinteresantan, nakon pada cijena nekretnina dovoljno značajnog da izazove pad tržišta.
Niko Laković, izvršni direktor i partner u kompaniji „Montenegro Sotheby's International Realty“
Mišljenja smo da je program ekonomskog državljanstva, koncipiran na ovim principima, gdje klijent kupuje nepokretnost u novim hotelima od 5* i 4*, a gdje due diligence rade prvoklasne svjetske kompanije i gdje je na minumum smanjena mogućnost da pasoš dobije bilo ko sa kriminalnom pozadinom, donosi sjajne benefite, posebno za sjeverni dio države, gdje se ti hoteli vjerovatno ne bi izgradili za narednih 50 godina, i postavlja sjever na mapu ski destinacija regiona, što bez ozbiljnih hotelskih kapaciteta ne bi mogli biti. Ne pominjemo ovdje značajne finansijske efekte za budžet, kao ni biznise koje će određeni broj tih ljudi ovdje donijeti, već samo otvaranje novih hotela i privlačenje novih hotelskih brendova čemu kao turistička destinacija vrlo težimo. Program svakako treba nastaviti kako bi dovršili postojeće, a i razvili nove projekte.
