Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je, okviru preporuka za predstojeću izbornu reformu, akcentirao da treba omogućiti afirmativnu akciju za Rome.
Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa mjere afirmativne akcije za bolju zastupljenost manjinskih naroda, tako što za izborne liste koje predstavljaju manjinske narode ili nacionalne zajednice omogućava učešće u raspodjeli mandata i ako osvoje manje od tri odsto važećih glasova. Cenzus za manjinske liste je 0,7 odsto, a za predstavnike hrvatskog naroda, podsjećaju u CDT-u, omogućeno je da najuspješnija lista koja osvoji najmanje 0,35% važećih glasova osvoji jedan mandat.
- Na ovaj način je omogućeno da predstavnici/e hrvatskog naroda budu izabrani u parlament pod povlašćenim uslovima, i sa posebnim izbornim pragom za koji je procijenjeno da je dostižan u odnosu na veličinu populacije. Problem sa ovom odredbom je što u Crnoj Gori, prema rezultatima posljednjeg popisa, živi još jedan narod sa približno istim udjelom u ukupnoj populaciji, a koji ne uživa istu privilegiju. Radi se, naravno, o Romima, koji prema posljednjem popisu čine 1,01 odsto stanovništva, dok Hrvati čine 0,97 odsto. CDT već više od decenije zagovara da se ova odredba proširi i na izborne liste za izbor pripadnika/ca romskog naroda - saopšteno je iz CDT-a.
NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca je krajem 2021. godine podnijela Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika/ca romske manjinske nacionalne zajednice. Oni su tražili od Skupštine da se zakonska pravila koja važe za Hrvate primijene i na romsku nacionalnu manjinu.
- U posljednjem parlamentarnom izbornom ciklusu pojavile su se kontroverze oko tumačenja pravnih normi za afirmativnu akciju za liste koje predstavljaju Hrvate. Naime, jezičkim tumačenjem norme i provjerom njene logičke ispravnosti ne može se zaključiti ništa drugo nego da izborna lista koja predstavlja hrvatski narod dobija jedan “zagarantovani” mandat samo ukoliko osvoji između 0,35 odsto i 0,7 odsto važećih glasova. Ukoliko bi lista osvojila preko 0,7 odsto glasova, stekla bi pravo na učešće u raspodjeli mandata sa brojem osvojenih glasova, ali to nije i garancija za dobijanje mandata - kažu u CDT-u.
Nasuprot ovome, kako anvode, DIK je prilično liberalnom interpretacijom, uz zaobilaženje onoga što izričito piše, zauzela stav, koji je po njihovom mišljenju u duhu ZIOP, da najuspješnija lista pripadnika hrvatskog naroda ukoliko usvoji najmanje 0,35 važećih glasova u svakom slučaju stiče pravo na jedan poslanički mandat. Ovakav pristup DIK je objasnila kao navodno ciljno tumačenje norme.
- IK je pravilno zaključila da princip afirmativne akcije služi da obezbijedi predstavljenost manjinskih grupa, ali je upitno da li je to dovoljno da se zaključi šta je stvarni smisao i cilj norme, naročito ako se ima u vidu da nijesu imali odgovarajuće izvore za istorijsko tumačenje norme, odnosno za analizu uticaja različitih okolnosti u vrijeme donošenja pravne norme i razloga zbog kojih je zakonodavac baš na ovaj način zapisao. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da se od usvajanja zakona od strane stručne ali i zainteresovane javnosti ova norma problematizovala, i u neformalnim komunikacijama se ukazivalo na potencijalne probleme koje njena primjena može izazvati u praksi - naglašavaju u CDT-u.
U javnom diskursu su se mogli čuti i komentari da je norma “pogrešna” i “nesretna”, no to nikako ne može biti dovoljan razlog za njeno rastegljivo čitanje.
- CDT se zalaže za primjenu afirmativne akcije za manjinske grupe, no smatramo da se očuvanje tog principa ne garantuje prikrivanjem problema. U predstojećoj izbornoj reformi neophodno je precizirati ovaj član zakona, kako neka druga DIK ne bi jednom zauzela dijametralan stav. Prava manjinskih naroda se, naime, ne štite “darivanjem” mandata, već solidnom i jasnom zakonskom zaštitom njihovih prava - zaključuju u saopštenju.