Više od 240 specijalista iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz skupštinske procedure, prenosi portal RTCG.
Državna sekretarka u tom Ministarstvu Slađana Ćorić rekla je u emisiji Okvir na Televiziji Crne Gore da je saglasna sa svojim kolegama, ali da taj Zakon upravo predstavlja uspostavljanje koraka ka regulativnim tijelima gdje će se pronaći mehanizmi kontrole.
"Što se tiče dopunskog rada dozvoljen je u jednoj privatnoj ordinaciji, u svim državnim institucijama i obrazovnim ustanovama. To je bio prvi korak da nešto promijenimo”, rekla je Ćorić.
Ona je navela da bi oni bili zadovoljni kada bi mogli da omoguće svim ljekarima da se kreću slobodno na tržištu.
“Međutim trenutna situacija nije baš takva", kazala je Ćorić.
Ona je istakla da u Crnoj Gori ima blizu hiljadu zdravstvenih ustanova koje su otvarane na ljekare koji su iz zemalja okruženja, a kako je dodala, većinom je taj kadar pokriven iz državnih institucija.
"Biće odobren rad u jednoj privatnoj ordinaciji i u svim državnim", kazala je Ćorić.
Navela je da su, nakon zajendičkog dijaloga, shvatili da je to najbolje za sve da sve stane budu zadovoljne.
Član Odbora za zdravstvo Vladimir Dobričanin, kazao je da je cijela javnost bila usmjerena ka tom članu 112. nacrta Zakona, ali da je to bio samo jedan od problema na koji su ukazivali.
"Nije problem samo da li će ljekari raditi u privatnim ordinacijama, to nam nijesu mogli ukinuti. Kad bude gotov Nacrt zakona, govorićemo o tome da li imaju pravo da ograničavaju naše vrijeme nakon radnog vremena", kazao je Dobričanin.
On je istakao da niko ne može da mu odredi kako će da provodi svoje slobodno vrijeme.
"Ja imam ugovor, ali to ne znači da ta ustanova može da mi određuje da poslije radnog vremena da radim nešto što nije u mom interesu", kazao je Dobričanin.
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović kazala je da je još prije ovog Nacrta Ljekarska komora uputila ministartsvu protest upravo zbog te zabrane.
"Prvi put sam čula sada da su te zabrane bile zbog nemogućnosti kontrole države. Da li su ljekari krivi što država ne može na adekvatan način da iskontroliše dopunski rad? Nijesu. Ono što sam ja čula kao razlog zašto se ukida, to su liste čekanja",kazala je Cerović.
Ona je objasnila da liste čekanja nemaju veze sa dopunskim radom u njihovom slobodnom radnom vremenu, kao i da misli da su pacijenti nekorektno obaviješteni o tome.
"Što se tiče same zabrane, mi smo vodili pregovore, ali to nije usvojeno od Ministarstva zdravlja", navela je Cerović.
Istakla je da oni ne rade u KCCG samo radno vrijeme, već da svi rade prekovremeno i dopunski, da bi se smanjile liste čekanja.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić, kazao je da on kao ljekar podržava svoje kolege da u svoje slobodno vrijeme rade šta oni žele.
"Ali isto tako mislim da možda čak ovo nije trebalo definisati zakonom, nego na nivou menadžmenta. Konkretno što se tiče pozicije direktora Fonda, vidim opravdanje za definisanje ovog člana. Sada smo prvi put, medicinski kadar, dobili šta zaslužujemo, sa povećanjem plata", istakao je Kadić.
On je rekao da je država uradila ono što je do prije godinu bilo nezamislivo.
"Podigli smo plate ljekara, a još uvijek nijesmo dobili pravi odgovor građana, jer oni i dalje nemaju taj pozitivan stav ka zdravstenom sistemu, ne primjećuju da se nešto promijenilo. Da li je to neki subjektivan osjećaj ili ne, ali sigurno ima objektivnih razloga zašto je tako", kazao je Kadić.
Kako je naveo, poenta je da se jasno mora definisati šta je ono što se odnosi na privatni sektor a šta se odnosi na javni sektor.
