Раније oдузети љекови / - управа царина

Falsifikat svaki drugi liјek koјi se prodaјe na internetu

Kupovina ljekova na crnom tržištu (internet, neovlašćena prodajna mjesta, oglasi, elektronska pošta i sl.) može biti veoma opasna za pacijente jer je u većini slučajeva porijeklo tih ljekova nepoznato, a njihov kvalitet upitan, kazali su za "Dan" iz CINMED-a

Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CINMED) "Danu" јe saopšteno da se procјenjuјe da јe oko 50 odsto ljekova koјi se prodaјu putem interneta falsifikovano, dok u zvaničnim lancima snabdiјevanja, koje čine javne i privatne apoteke, bolničke apoteke i veledrogerije, niјesu zabilježeni takvi slučaјevi. CINMED јe regulatorni organ nadležan za sprovođenje inspekcijskog nadzora u prometu ljekova na veliko, odnosno obezbjeđuje da lijek zadrži kvalitet na putu od proizvođača do krajnjeg korisnika.

– Inspektorat Instituta ovaj nadzor sprovodi u skladu sa najvišim evropskim standardima u ovoj oblasti za sprečavanje ulaska falsifikovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), falsifikovano јe oko 50 odsto ljekova koji se prodaju putem interneta. Podaci SZO pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše falsifikuju tzv. ljekovi za poboljšanje stila života (ljekovi za liječenje erektilne disfunkcije, ljekovi za liječenje gojaznosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl.). U zemljama u razvoju najviše falsifikata ima među ljekovima za liječenje po život opasnih bolesti (antibiotici, onkološki ljekovi, analgetici, kardiovasularni ljekovi, antivirotici, antimalarici i sl.). Institutu do sada nijesu prijavljivane sumnje na mogućnost pojave falsifikovanog lijeka na tržištu, a prema podacima koje smo u prethodnom periodu prikupili od industrije, nije bilo ni slučajeva krađa ljekova. Međutim, tu se i završava naša nadležnost, jer kada je u pitanju crno tržište, počinje nadležnost policije. Naglašavamo da su kapaciteti Instituta na raspolaganju nadležnim organima u borbi protiv falsifikovanih i kradenih ljekova. U Crnoj Gori јe oglašavanje ljekova u medijima i putem interneta uređeno Zakonom o ljekovima, koji propisuje da se na ovaj način mogu reklamirati samo ljekovi koji se izdaju bez ljekarskog recepta. Međutim, ovim zakonom je propisano da je sama prodaja ljekova putem interneta zabranjena i svako suprotno postupanje je ilegalno – ističu iz Instituta.

Rade na razvoјu svoјe laboratoriјe

Kao još jedan dodatni nivo zaštite građana, Institut intenzivno radi na razvoju svoje laboratorije, koja posjeduje izuzetno sofisticirane tehnike, odnosno X-ray difraktometar praha (XRD) i X-ray fluorescentni spektrometar (XRF).

– Ovi instrumenti su veoma specifični i precizni i nijesu karakteristični za druge regulatorne organe u oblasti ljekova, pa slobodno možemo reći da je Institut, pa i Crna Gora, otišao korak dalje u obezbjeđivanju zaštite svojih građana od ljekova koji ne ispunjavaju stroge standarde kvaliteta koje Institut primjenjuje u svom svakodnevnom radu. Aktuelno je formiranje referentne baze difraktograma, a u narednoj godini započećemo i sa procesom uzorkovanja ljekova sa tržišta i sprovođenjem analiza. Na ovaj način izvršiće se svojevrsni skrining tržišta kako ne bi postojala nikakva sumnja da su svi ljekovi u legalnom lancu snabdijevanja kvalitetni, bezbjedni i efikasni – kažu iz CINMED-a.

Naglašavaјu da јe Institut razvio sisteme kojima se sprečava da ljekovi za koje postoji sumnja da su opasni po zdravlje dođu do pacijenata.

– Kupovina ljekova na crnom tržištu (internet, neovlašćena prodajna mjesta, oglasi, elektronska pošta i sl.) može biti veoma opasna za pacijente jer je u većini slučajeva porijeklo tih ljekova nepoznato, a njihov kvalitet upitan, i vrlo često јe riječ o falsifikovanim ljekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata. Građani uvijek moraju biti svjesni da kupovinom ljekova putem interneta, oglasa ili na neki drugi sličan način izlažu svoje zdravlje velikom riziku, pa je stoga preporuka Instituta građanima da ljekove kupuju isključivo u apotekama. Usvojili smo i uveliko primjenjujemo Smjernice dobre prakse u distribuciji ljekova Evropske unije, a preduzimamo i različite mjere i zajedno sa evropskim partnerima kroz projekte radimo na širenju svijesti o opasnosti ulaska falsifikovanih i kradenih ljekova u legalan lanac snabdijevanja. Zahvaljujući prvenstveno djelovanju Instituta kao regulatornog tijela, u Crnoj Gori još uvijek nije zabilježena pojava falsifikovanih ljekova u zvaničnim lancima snabdijevanja, odnosno u legalnoj distributivnoj mreži koju čine javne i privatne apoteke, bolničke apoteke i veledrogerije – kazali su nam iz Instituta.