Kako navode u saopštenju Ministarstva, učešće u programima Erasmus+, Maria Sklodovski Kirie, Horizont, kao i inicijativi evropskih univerziteta, samo su neke od uspješnijh priča saradnje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Komesarka Ivanova je istakla Crnu Goru kao dobar primjer u upravljanju S3 procesom i posebno naglasila značaj uključivanja različitih aktera u sam proces, ali i zahvalila crnogorskoj strani na ukazivanju značaja komunikacije i promocije koncepta pametne specijalizacije.

Naglasila je da u narednom periodu u fokusu treba da bude sprovođenje Reformske agende, s posebnim fokusom na Strategiju pametne specijalizacije. V.d. generalnog direktora za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove Marko Vukašinović je kazao da tokom posljednjih nekoliko godina Crna Gora pozicionira inovacije visoko na agendi nacionalne politike i fokusirana je na ambiciozne ciljeva Digitalne dekade EU, kako bi osnažili preduzeća i ljude u održivoj, prosperitetnijoj, digitalnoj budućnosti orijentisanoj na čovjeka.

- U namjeri da se svakom djetetu omogući pristup internetu i računaru, Ministarstvo je opremilo pored računarskih učionica i kabineta u osnovnim i srednjim školama i školske biblioteke, kako bi se svima omogućila jednaka šansa za pristup digitalnim sadržajima. Uspostavili smo koncept Digitalne škole pomoću kojeg ustanove mogu realizovati sve aktivnosti kroz adekvatno digitalno okruženje kako bi osavremenili nastavni process i učinjeli ga efikasnijim. Drugi segment Digitalne škole je Digionica, učionica u oblaku, sa preko 1.000 online kursava i 12.000 lekcija koja su namijenjene učenicima, nastavnicima i roditeljima, a treći dio predstavljaju EdTech laboratorije koje se trenutno formiraju u 32 obrazovno-vaspitne ustanove u okviru kojih je raznovrsna oprema za razvoj velikog broja vještina djece različitih uzrasta (edukativni roboti, PET reciklatori, 3D štampači, microbit uređaji, računari itd) - kazao je Vukašinović.

Marija Ražnatović v.d. generalne direktorice za inovacije i pametnu specijalizaciju, navela je da je Crna Gora stvaranjem zakonodavnog, strateškog i programskog okvira stvarila preduslove za ulaganje i razvoj vještina, prije svega usvajanjem Strategije pametne specijalizacije 2019. godine, kao prva zemlja van EU koja je usvojila ovaj dokument.

Jačanje ljudskih resursa u oblasti istraživanja i inovacija jedan je od pet strateških ciljeva koji su definisani Strategijom pametne specijalizacije. Naglasila je značaj uspostavljanja Fonda za inovacije Crne Gore, kao implementacionog tijela, koji je u kratkom vremenskom okviru kreirao 10 programa podrške za razvoj inovacione djelatnosti u Crnoj Gori.

Ona je upoznala prisutne i sa programima koje je Vlada Crne Gore nedavno usvojila u ukupnoj vrijednosti od 6,1 milion eura, a koji doprinose jačanju vještina. Riječ je o međuresornom Programu za podsticanje inovacija u funkciji unapređenja energetske efikasnosti u industriji, te Programu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti i Programu stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori.

U delegaciji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pored Vukašinovića i Ražnatovićke učestvovalaje i mr Jasna Jovanović.