Neshvatljivo je da se danas žalbe građanina koji smatra da mu je povrijeđeno ustavno pravo rješavaju na vijeću sa tri sudije Ustavnog suda, a da se neki pravilnik o stambenim odnosima ili najniži akt nađe na plenumu od sedam sudija, ocijenio je za portal ADRIA bivši predsjednik ove sudske instance Blagota Mitrić.

- Ustavni sud, za vrijeme mog mandata je drugačije funkcionisao. Mi smo imali pet sudija i sve ustavne žalbe smo rješavali na našem plenumu. Svih pet sudija sjedne, razmatra inicijativu i sve je bilo otvoreno za javnost. Naše sjednice su mogli da prate i novinari i televizije, objasnio je Mitrić.

Danas je, kaže, situacija u Ustavnom sudu drugačija.

- Otkad imaju sedam sudija, novim Ustavom, oni su formrali Vijeća za ustavne žalbe, a glavna funkcija Ustavnog suda je zaštita prava i sloboda građanina. I tu mora biti maksimalno znanje i pažnje kad se rješava žalba. Onda ona obavezno ide na plenum, sve sudije da daju mišljenje, a ne neka vijeća od tri sudije. To je za mene nepojmivo, da se žalbe građanina, koji smatra da mu je povrijeđeno ustavno pravo, rješavaju na vijeću sa tri sudije, ističe Mitrić.

Pravno gledano, dodaje on, to može biti leglano, ali nije legitimno.

- U Ustavu piše da suverenost pripada svim građanima. Građanin je najvažniji. Građanin mora da bude prioritet. To je suština, rekao je Mitrić.

Prema njegovim riječima još jednu nelogičnost predstavlja činjenica da Ustavni sud može da ocjenjuje odluke Vrhovnog suda.

- Ja mislim, najveća ustavno – pravna nelogičnost je da Ustavni sud može da preispituju odluke, odnosno presude Vrhovnog suda. Vrhovni sud je po Ustavu najviši sud. Mi nismo ocjenjivali ustavnost odluka, tj. prsuda Vrhovnog suda ali oni danas to rade. Poređenja radi, mi smo imali 200 ili 300 inicijativa za ocjenjivanje godišnje, a oni sad toliko imaju na nedjeljnom ili mjesečnom nivou. I zatrpali su sami sebe, kazao je Mitrić, dodajući da je i problem „krnjeg“ Ustavnog suda, kojem je dugo falilo troje sudija, doprinio da je pred ovom instancom više od 2.000 neriješenih inicijativa.

Pred Ustavnim sudom su i dvije inicijative za ocjenu ustavnosti odluke Vlade da se stranim državljanima, konkretno Rusima, zamrzne imovina u našoj državi. Odluka za zamrzavanje imovine za više desetina ruskih državljana je donijeta bez odluke suda, zbog čega se Crna Gora može naći u problemu sa mogućim traženjem odšteta.

Kako kaže Mitrić u Ustavu sve jasno piše.

- Ustav je jasan i kaže da stranac ima ista prava kao i crnogorski građanin. Lično ja sam bio protiv toga kada je donošen novi Ustav ali to je u Ustavu, tako da se iz ovoga može lako izvući logičan odgovor na pitanje, prokomentarisao je Mitrić, koji je i ranije saopštio više puta da u odluci o zamrzavanju imovine stranim državljanima, nema ni mrvce pravnog, ali u ustavnog osnova jer članom 58 Ustava se jemči pravo svojine svakom građaninu koji je posjeduje u našoj državi.