Nedostatak dugoročne vizije u urbanističkom planiranju, praćen intenzivnim pritiskom urbanizacije i razvojem infrastrukture, predstavlja suštinski izazov za očuvanje prirode u državama Balkana, smatra predstavnik Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme (CEPF), Vedran Lucić.

On je, u intervjuu za PR Centar, kazao da su problemi u zaštiti i očuvanju prirode na Balkanu slični u svim državama

- Pozadina velikih problema su sitni interesi. Guraju se svakakve stvari. Često imamo i nedostatak vizije u planiranju ili raskorak s planovima. Pritisak za urbanizacijom i razvojem infrastrukture i nedostatak transparentnosti su veliki problemi - naveo je Lucić.

Ukazao je i na primjer izgradnje rizorta na Skadarskom jezeru, navodeći da nadležni donosioci odluka ne razmišljaju o tome šta ostaviti za sjutra, „nego šta uzeti danas“.

- Postoji mantra o turizmu i sa njom da je nužno razvijati infrastrukturu, i podizati smještajne kapacitete. Međutim, fali razumijevanje da je turizam tu najčešće zbog prirode i gost ne želi vidjeti obalu sa kućama, zgradama i auto cestom, nego želi vidjeti prirodu. Čini mi se da prostorno planiranje može biti značajno bolje u svim zemljama na Balkanu - istakao je Lucić.

On je podsjetio da CEPF ulaže u zaštitu prirodne na Balkanu od 2012. godine, otkad je počeo da radi na Mediteranu.

- Prvi grant koji je ikad dodijeljen na Mediteranu je bio na temu Skadarskog jezera u Crnoj Gori. Do sad je dodijeljeno 20 miliona dolara na čitavom Mediteranu, dio toga je išao u Crnu Goru. U zadnjih deset godina na području Crne Gore smo do sada finansirali tridesetak projekata ukupne vrijednosti oko 1,62 miliona dolara - naveo je Lucić.

Govoreći o saradnji sa organizacijama iz Crne Gore, Lucić je kazao da su zadovoljni dosadašnjom saradnjom.

- Ovdje postoji dosta dobra kooperacija među samim organizacijama. Nema nezdrave atmosfere koja se može vidjeti u drugim zemljama. U suštini, to same organizacije čini uspješnijim u izvršenju njihove misije. Zajedno nastupaju, zajedno se podupiru, a naš posao kao donatorske organizacije čine lakšim, a istovremeno postižu bolje rezultate - rekao je Lucić.

Ocijenio je da crnogorske organizacije civilnog društva konstatno napreduju, kad su u pitanju organizacijski kapaciteti i znanje.

- Sam prostor u kojem djeluje civilno društvo je solidan, iako uvijek može biti bolji. Drago nam je što vidimo da koliko god te organizacije ulazile u neke razmirice sa nadležnim institucijama, uvijek vidimo saradnju. Organizacije pružaju ruku pomireanja institucijama i onda su rezultati impresivni - kazao je Lucić.

Govoreći o inicijativama koje je CEPF podržao u Crnoj Gori, Lucić je naveo da su podržali projekte kao što su zaštita Ulcinjske solane, uspostavljanje zaštićenog područja na Katiću.

- Drago mi je da dobar dio našeg portfolija na Balkanu je na Skadarskom jezeru, gdje mi se čini da drugi donatori nemaju toliku prisutnost. Bilo bi dobro da se i drugi donatori uključe kad je u pitanju Skadarsko jezero. Dosta smo radili na Zeti, pogotovo na gornjem toku, koji nema status zaštite i tu nam je drago da smo uspjeli pogurati da se tu rade istraživanja i kreće se u povoljnom smjeru ka očuvanju biodiverziteta - naveo je Lucić.

Kazao je i da im je u CEPF-u želja da nastave da ulažu u očuvanje prirode u Crnoj Gori.

- Trenutno je planirana podrška za prvu polovinu naredne godine, ali aktivno radimo na osiguramo desetogodišnji nastavak toga i u tom slučaju ostajemo u Crnoj Gori dok god Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju - zaključio je Lucić.

Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF) predstavlja zajedničku inicijativu Conservation International, Francuske agencije za razvoj, Evropske unije, Svjetske banke, Globalnog fonda za zaštitu prirode i Vlade Japana.