Pred Upravnim sudom nalazi se oko 16.000 predmeta, od kojih je 12.000 primljeno samo u ovoj godini, dok upravni postupak prosječno traje 550 dana, saopštio je u intervjuu za "Dan" Miodrag Pešić, predsjednik Upravnog suda.
Prema njegovim riječima, od ukupnog broja predmeta koje su dobili ove godine, čak 6.000 tužbi odnosi se na ćutanje državne uprave.
– Jedna od najvećih poteškoća u radu Upravnog suda je ogromni obim predmeta. Naravno kad kažem ogromni broj predmeta, prije svega mislim na pravnu posledicu toga, a to je dugo trajanje postupka. Ukoliko imate više predmeta, pravna posledica je da postupci duže traju s obzirom na to da vi fizički ne možete stići i završiti ih u neko dogledno vrijeme. Prosječno trajanje postupaka pred Upravnim sudom je 550 dana, što bi se moglo uzeti kao relativno dugo i što može da ugrozi djelotvornost i vjerodostojnost pravosudnog sistema, naročito ako se ima u vidu da se dužina trajanja postupaka, kada govorimo o pravu, gleda ne od momenta podnošenja tužbe nego od momenta kada je uložena žalba na odluku prvostepenog organa državne uprave. Prema tome, veliki broj postupaka je jedna od poteškoća u radu, izjavio je Pešić, odgovarajući na pitanje "Dana" koje je ključne probleme zatekao preuzimajući nedavno funkciju predsjednika Upravnog suda.
Odgovarajući na pitanje zašto je veliki broj predmeta zbog ćutanja administracije, Pešić kaže da je teško dati precizan odgovor bez dublje analize.
– Ali mogla bi se izvući dva ključna razloga za toliki broj predmeta, jedan je što Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nije radila, odnosno Savjet Agencije nije postojao nekih osam-devet mjeseci i nije mogao odlučivati na žalbe prvostepenih organa. Međutim, postoji i moguća zloupotreba pravnih i fizičkih lica Zakona o slobodnom pristupu informacijama. U tom smislu, možda bi taj zakon u određenom pravcu i trebalo mijenjati, jer nikakav uslov ne postoji za fizičko lice kada je u pitanju slobodan pristup informacijima. Ne postoji uslov u smislu da je potreban neki interes ili objašnjenje zašto vi tražite takvu inforamciju. U sudu imamo 1.200 predmeta od jednog fizičkog lica kada je u pitanju slobodan pristup informacijama zbog ćutanja uprave. Ja razumijem da je čovjek u svakodnevnom kontaktu sa organima uprave, ali ne znam da li ijedno ljudsko biće u svom životu ima priliku da 1.200 puta ostvari ili podnese neki zahtjev za slobodan pristup informacijama, a imamo situaciju da jedno fizičko lice pred ovim sudom ima 1.207 postupaka zbog ćutanja uprave, upozorava Pešić.
Pretpostavlja da ima zloupotreba propisa i sugeriše da se Zakon o slobodnom pristupu informacijama pravno usavrši.
– Najcjelishodnije bi bilo da se na neki način precizira, odnosno predvidi neki interes za slobodan pristup informacijama, a ne da je tražite da biste zatrpali neki organ ili eventualno ostvarili troškove od države, poručuje Pešić.
Govoreći o kapacitetima suda i izazovima sa kojima se susreću, Pešić poručuje da je dalja demokratizacija crnogorskog društva nezamisliva bez jakih institucija.
– Jake institucije podrazumijevaju stručno i osposobljeno osoblje. Кada je u pitanju Upravni sud, to podrazumijeva izbor i karijere sudija koje su zasnovane na zaslugama koje se tiču integriteta, efikasnosti, stručnosti i kvalifikacija. Upravni sud predstavlja spoj jedinstva mlađih kolega koji su izabrani nedavno i sudija koje imaju dugogodišnje sudijsko iskustvo. Smatram da taj spoj mladih kolega i sudija sa dugogodišnjim iskustvom ipak predstavlja efekat koji garantuje adekvatan odgovor na sve poteškoće koje će se javljati pred ovim sudom. Ukoliko budemo radili u punom kapacitetu ostvarićemo pozitivan rezultat - smatra Pešić.
Prema njegovim riječima, veliki broj neriješenih predmeta je i što Upravni sud poslednje dvije i po godine nije radio u punom kapacitetu.
– Pun kapacitet podrazumijeva 16 sudija sa predsjednikom suda. U jednom trenutku imali smo samo devet sudija. Trenutno imamo 14 sudija sa predsjednikom, znači još dva sudijska mjesta su upražnjenja i konkurs je u toku. Očekujem da će po tom oglasu biti odlučeno do Nove godine, a da će se novoizabrane sudije staviti u funkciju negdje od aprila-maja od 2023, očekuje Pešić.
Sudijska norma je 300 predmeta za godinu, a Pešić kaže da ukoliko budu radili u punom kapacitetu naredne godine i ukoliko se usvoji izmijenjeni Zakon o upravnom sporu, da će se broj zaostalih predmeta znatno smanjiti.
– Zakon o upravnom sporu se u određenom dijelu pokazao kao neadekvatan i da bi se unaprijedio taj normativni okvir, krenulo se sa izmjenama i dopunama tog propisa. Postojeći Zakon o upravnom sporu je u određenom dijelu usporavao procedure i istovremeno ih poskupljivao, i zato je adekvatan odgovor bio podnošenje Predloga zakona o izmjenama i dopunama ovog propisa. On je u skupštinskoj proceduti i trebalo je da bude usvojen. Međutim, podnijeti su amandmani i čekamo ovih dana da se taj zakon usvoji u crnogorskom parlamentu, očekuje Pešić.
Smatra da bi se usvajanjem tog zakona, ukoliko ne budu usvojeni predloženi amandmani, doprinijelo ubrzanju postupaka koji se vode pred Upravnim sudom, a istovremeno bi se vodilo računa o ekonomičnosti postupaka, odnosno smanjili bi se i troškovi postupaka pred Upravnim sudom.
