
Novonastala politička situacija dovešće do formiranja nove vlade, manjinske ili tehničke ili možda čak i prave političke, ili do vanrednih izbora. Kako god bude, postoji rizik da program "Evropa sad", i sve ono što je planirano da prati ovaj program, bude u izvjesnoj mjeri ugroženo ili možda modifikovano na način koji bi nova vlada mogla da definiše, ocijenio je za "Dan" ekonomski analitičar Predrag Drecun.
– Ne bi bilo dobro da se ovaj program kompromituje iz više razloga, i vjerujem da se to neće desiti pa kako god da se formira vlada. Ovo je program koji relaksira privredu i poslodavce, i privlačan je za strane investitore. Dovodi do smanjenja socijalne razlike u određenoj mjeri. Novu vladu čeka ogroman izazov i ne smije se dozvoliti da nova vlada zaboravi na ekonomski apsekt djelovanja, pod pritiskom političkih tenzija koje će sigurno rasti – izjavio je Drecun.
Zato, kako je kazao, treba početi sa izradom strategije u kojoj će se realni sektor staviti na prvo mjesto radne agende vlade. To, prema njegovim riječima, znači jačanje poljoprivredne proizvodnje, jačanje industrijske proizvodnje i jačanje energetskog sektora. Taj trougao aktivnosti je ključ budućnosti i održivosti programa "Evropa sad".
– Konkretno, to znači korišćenje poljoprivrednog zemljišta i povećanje površine obradivog poljoprivrednog zemljišta, zatim oživljavanje aluminijske proizvodnje dok još ima šanse da se sačuva KAP, jer je to nekad bila okosnica realnog sektora i velika podrška energetskom sektoru. Treba naći strateškog partnera koji je brend u ovoj vrsti proizvodnje. Taj partner bi morao dati čvrste garancije da će izgraditi novi energetski objekat za potrebe KAP-a. Smatram da je ovo najvažniji dio posla nove vlade, jer za pola godine sve će biti kasno kad je u pitanju KAP. Iskustvo sa ruskim partnerom je u jednom periodu bilo jako pozitivno, što dokazuje da je moguće naći partnera. Zašto je došlo do raskida saradnje sa Rusima i šta će biti posljedice tog raskida još ne znamo, ali na vrijeme se treba baviti i eventualnim negativnim posljedicama, jer će one biti, ako ih bude, materijalno značajne. Jak KAP vuče za sobom najmanje 200 malih preduzeća. Bar je tako nekad bilo. Zašto ne bi bilo opet – istakao je Drecun.
Poručio je i da energetski sektor pod hitno zahtijeva jedan novi energetski objekat.
– Ima više opcija za to, naravno i struka mora dati optimalno rješenje. Tužno je da samo 18 posto energetskog potencijala u hidroenergiji bude valorizovano, i to traje 40 godina. Mora se konačno krenuti u smanjenje deficita – poručio je on.
Zaključio je da sve ove aktivnosti vode smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, kroz uravnoteženje bilansa hrane i energije.
– Samo jačanje realnog sektora čini da program "Evropa sad" može da bude održiv na dugi rok – zaključio je Drecun.