Željeznički saobraćaj, koji svuda u svijetu predstavlja najpouzdaniji vid prevoza i koji je u razvijenim zemljama svijeta maksimalno modernizovan tokom posljednjih decenija, kod nas je ostao u 80-im godinama. Vozovi koji saobraćaju su prosječne starosti 50 godina, a u primjeni je i jedna grupa pravilnika izdata od strane Zajednice jugoslovenskih željeznica 80-ih godina prošlog vijeka. Država na godišnjem nivou izdvaja 6,5 miliona eura za Željeznički prevoz (ŽPCG), a višemilionski iznosi idu i Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG). Uprkos višemilionskim ulaganjima u željeznička preduzeća, golim okom je vidljivo da je željeznica stala i ostala u 80-im godinama. Samo su problemi novijeg datuma, pa smo tako imali situaciju da početkom decembra svi vozovi u lokalnom saobraćaju stanu. Radnici i sindikati tvrde da su stali zbog neispravnosti, dok menadžment i Ministarstvo saobraćaja smatraju da su stali zbog sabotaže grupe radnika. Ko je bio u pravu ili ko govori istinu, utvrdiće nadležni organi, a najprije će biti da istinu govore i jedni i drugi.
Željeznički prevoz trenutno posjeduje vozni park koji se sastoji od elektromotornih (EMV) garnitura i lokomotiva sa vučenim vagonima.
– Prosječna starost željezničkih voznih sredstava varira; neki vozovi su stariji i energetski manje efikasni, dok su drugi novijeg datuma kao što je CAF EMV iz 2013. godine. Prosječna starost voznih sredstava iznosi preko 50 godina. Generalno stanje voznog parka zahtijeva modernizaciju kako bi se poboljšali pouzdanost i kvalitet usluge. Vozna sredstva su zastarjela, rezervnih djelova nema na tržištu i teško se nabavljaju. Postoje poteškoće sa održavanjem voznih sredstava, procedure za nabavku rezervnih djelova za starija vozna sredstva su komplikovane, takođe imamo problema i sa remontima koji dugo traju. Dosta voznih sredstava je u investicionim opravkama, dva EMV su na remontu, takođe i više putničkih kola su u redovnim opravkama. Ovakvo stanje voznih sredstava zahtijeva konstantna ulaganja i velika novčana sredstva kako bi se vozni park održavao na adekvatnom nivou ispravnosti – kazali su "Danu" iz Željezničkog prevoza.
Iz Ministarstva saobraćaja, koje vodi Maja Vukićević, naveli su da je stanje vozova višegodišnji problem kojim niko ne može biti zadovoljan.
– Činjenica je da ulaganja u prethodnim godinama nijesu pratila potrebe kompanije i putnika, da je većina voznih sredstava stara i da zbog očuvanja bezbjednosti saobraćaja budu često isključena iz saobraćaja, a i samo održavanje je mnogo zahtjevnije u odnosu na novija vozna sredstva. Ovdje poseban izazov predstavlja i nabavka rezervnih djelova, koji se ne proizvode serijski, već po narudžbi – naveli su iz tog vladinog resora.
Događaj koji se desio početkom decembra, tačnije 3. decembra, kada su stali vozovi, predstavlja najveću krizu u željezničkom saobraćaju u poslednjih desetak godina. Gotovo sinhronizovano su stali svi vozovi u lokalnom saobraćaju. Uprava i Ministarstvo su tvrdili da je u pitanju organizovana sabotaža dijela radnika, dok su radnici, mašinovođe i pregledači kola tvrdili da vozovi nisu ispravni, te da su zbog toga zaustavljeni. Uprava je spominjala da su vozovi stali zbog neispravne česme, a sindikat da su stali i zbog toga, ali i zbog neispravnih kočnica.
Sve se odigralo u danima kada je dio radnika trebalo da se izjasni o predlogu aneksa ugovora o radu, kojim im je bilo zabranjeno da rade za konkurentsku firmu Kombinovani prevoz. Radnici su smatrali da su aneksi nezakoniti, te da imaju pravo na dopunski rad u drugoj firmi. Nekoliko radnika je dobilo i otkaze, ali na kraju je sve završeno dogovorom. Uprava je povukla prvobitne anekse, poništila rješenja o otkazu, ponudila nove anekse koji dozvoljavaju dopunski rad uz saglasnost poslodavca. Radnici su anekse potpisali i kriza se tako završila.
ŽPCG smo pitali da li u 2025. godini možemo očekivati neki sličan problem koji će dovesti do toga da putnici ostanu bez željezničkog prevoza.
– Početkom decembra 2024. godine došlo je do zastoja na teritoriji Crne Gore zbog tehničkih problema. Iako je teško precizno predvidjeti buduće izazove, modernizacija voznog parka i unapređenje održavanja mogu smanjiti vjerovatnoću sličnih situacija u budućnosti. Nezadovoljstvo zaposlenih može uticati na operativnost sistema, ali unapređenje komunikacije između menadžmenta i zaposlenih, kao i modernizacija voznog parka, mogu doprinijeti smanjenju takvih rizika u budućnosti. Ističemo da i pored situacije i izazova koji su bili u fokusu javnosti, bezbjednost putnika i željezničkog saobraćaja ni u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje – naveli su iz ŽPCG, čija je izvršna direktorica Dragana Lukšić.
Direktor Uprave za željeznicu Denis Lukač za "Dan" jekazao da ŽPCG raspolaže voznim parkom u kome su lokomotive starosti više od 50 godina, elektromotorni vozovi starosti 40 godina, a najnoviji vozovi su stari 12 godina, te da njihovo održavanje zahtijeva ulaganje znatnih novčanih sredstava i posebnu pažnju u održavanju.
– Zakonima i podzakonskim aktima propisano je da se na više nivoa mora vršiti pregled voznih sredstava prije nego što se ona uključe u saobraćaj. Iz prethodno navedenih razloga jasno je da se jedino ispravna vozna sredstva moraju nalaziti u saobraćaju. Na osnovu meni dostupnih podataka, a koji su vezani za isključivanje vozova iz saobraćaja, nadležne službe su postupale u skladu sa važećim podzakonskim aktima i ostalim pravilnicima vezanim za preglede vozova. Da li je u tom procesu bilo saobataže, nadležni organi će o tome dati svoju ocjenu – poručio je Lukač.
Istakao je da je shodno važećem Zakonu o bezbjednosti, organizaciji i efikasnosti željezničkog prevoza donesen niz podzakonskih akata u vezi sa načinom održavanja željezničkih vozila, kočnica i kočenja vozova, načinom vršenja i obezbjeđivanja tehničko-kolskog pregleda vozova i vozila u unutrašnjem i međunarodnom željezničkom saobraćaju u periodu od 2013. do 2022. godine.
– Imajući u vidu vozna sredstva koja su u saobraćaju, u primjeni je i jedna grupa pravilnika izdata od strane Zajednice jugoslovenskih željeznica 80-ih godina prošlog vijeka – zaključio je Lukač.
"Dan" je za potrebe ovog teksta pitanja slao putem mejla Jedinstvenom sindikatu radnika ŽPCG, kao i predsjedniku odbora direktora Tripku Draganiću (NSD), ali od njih nismo dobili odgovore.