- Imamo manje od šest mjeseci do implementacije samog tog programa, a od informacija nemamo ništa. To je značajan problem za privredu, jer privreda ne zna šta je očekuje od 1. januara. Takođe, to je veliki problem i za državne organe, jer ni oni ne znaju šta da rade i na koji način da mijenjuju zakonodavstvo da bi se sve to uradilo - rekao je Mulešković u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da se moglo čuti da će takva reforma da mijenja otprilike 52 zakonska rješenja.

- Ako pogledate period od šest mjeseci koji je ostao, po mom mišljenju, to je nemoguće uraditi, ukoliko želite da to uradite na održiv i transparentan način. Mora da se otvori diskusija sa privredom da vidimo na koji će način to da utiče na nju - kazao je Mulešković.

On je naveo da su poslovna udruženja imala negativne reakcije na tako najavljenu reformu, a kada postoji tako negativan stav, posebno privrede koja donosi najveći izvor srestava za javne finansije za budžet, onda se mora otvoriti debata i vidjeti na koji način će privreda da izgura kompletan proces.

Fiskalna strategija koja će sadržati sve mjere fiskalne politike uključujući program Evropa sad 2 naći će se na javnoj raspravi u drugoj polovini jula.

- Fiskalna strategija je trebalo da bude donijeta mnogo ranije da bi se javnost upoznala sa onim što nas očekuje i da vidimo na koji način se planira implementacija određenih reformi - ocijenio je Mulešković.

On je dodao da dio koji se odnosi na netransparentnost i kašnjenje u donošenju odluka nije vezan samo za Fiskalnu strategiju, već da to postoji u skoro svim dokumentima i zakonskim rješenjima koja se donose.

- To je sve osim dobrog upravljanja jednom državom, jer na taj način stvarate netransparentan, nepredvidiv poslovni ambijent i šaljete lošu sliku privrednicima za ono što ih očekuje u nekom narednom periodu - naveo je Mulešković.

On je rekao da se nada da će kod Fiskalne strategije biti velika diskusija zbog toga što su to reforme koje će u potpunosti da promijene sistem i najveće su još od obnove nezavisnosti 2006. godine.

Mulešković je kazao da se često moglo čuti da takvo povećanje zarade neće povećati troškove privrednika.

- Možemo da navedemo primjer jednog malog privrednika sa sjevera, koji zapošljava četiri osobe sa minimalnom zaradom, što je 560 EUR bruto isplata po osobi. Ako bi se povećala minimalna zarada na 700 EUR plus određeni porezi i doprinosi, to neće biti ispod 800 EUR. Jasno je da će takvo povećanje minimalne zarade povećati troškove tog privrednog subjekta za jednog zaposlenog - rekao je Mulešković.

On je naveo da je prva poreska reforma koja se desila 2021. godine dovela do velike inflacije, jer je u maju 2022. godine, kad nije bilo uticaja rata u Ukrajini, stopa inflacije u Crnoj Gori bila devet odsto.

- Takođe, moramo da damo odgovore na pitanje na koji način će se, ukoliko dođe do smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) finansirati penzioni fond. I u ovom trenutku sa ovakvim doprinosima on ne može da pokrije sve svoje potrebe, već se iz budžeta odvajaju dodatna sredstva da bi se finansirale penzije. Ukoliko se još više nastavi s manjim doprinosima za PIO, on ulazi u još veći problem - dodao je Mulešković.

U tom dijelu je, kako smatra, neophodno imati jasan izvor novih prihoda iz kojeg će se finansirati isplata penzija, jer ukoliko se ide na princip finansiranja od PDV-a i raznih poreza ulazi se u veliku neizvjesnost.

- Velike su dileme da li trenutno stanje ekonomije, koje nije dobro, može da istrpi takav udar. Mene je strah da ćemo nastaviti sa ovakvim mjerama koje su su sprovodile prethodnih godina, koje jesu bile populističke, da imate rast kako plata, penzije i svega ostalog bez novih realnih ekonomskih aktivnosti i vrijednosti stvorenih u zemlji, što će dovesti do povećanja inflacije i što može u velikoj mjeri da ugrozi javne finansije - naveo je Mulešković.

On je dodao i da reforme ne bi smjele da imaju naziv kao političke partije, jer se dovode u isti koš političke partije i javne finansije.

Prema podacima Monstata, inflacija je u maju iznosila 4,9 odsto na godišnjem nivou. Na pitanje da prokomentariše konstantan rast cijena, kao i koliko je time ugrožen životni standard građana, Mulešković je podsjeti da se često može čuti da je životni standard crnogorskih građana u značajnoj mjeri unaprijeđen otkad je došlo do velikog rasta zarada.

- Ako pogledate podatke Eurostata, što se tiče životnog standarda građanina Crne Gore, to jest bruto domaćeg proizvoda po stanovniku 2019. godine je bio na nivou od 50 odsto EU prosjeka, a prošle godine 52 odsto. Znači, došlo je do rasta od dva odsto - naveo je Mulešković.

Sa druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića su bile 2019. godine na nivou od 74 odsto, a sada su na 86 odsto, što znači da je došlo do rasta od 12 do 14 odsto.

- Imate jasnu sliku da su cijene mnogo brže rasle u odnosu na životni standard građana, što vam jasno govori da nemamo veliko unapređenje životnog standarda, nego da smo na nekom istom nivou kao 2019. godine - objasnio je Mulešković.

Crna Gora, kako je ocijenio, ima problem s cijenama od prve poreske reforme kada je u martu stopa inflacije iznosila devet odsto, a nakon toga se samo nadovezao uticaj povećanja cijena koji je prouzrokovan ratom u Ukrajini i svim ostalim dešavanjima na međunarodnom tržištu.

- Zabrinjavajuće je da nijesmo imali nikakve mjere podrške za građane i privredu. Jedina dobra stvar koja je donijeta kao odluka je da ne dođe do rasta cijena električne energije. I to je držalo cijene na ovom nivou - rekao je Mulešković.

On je naveo da su određeni privredni subjekti iskoristili situaciju i na bazi tih dešavanja na međunarodnom tržištu povećali cijene. Ipak, kada se pogledaju tri postojeće akcije, nijesu bile velike zloupotrebe, tako da je tu jasno da privrednici nijesu u značajnoj mjeri iskoristili situaciju.

- Akcije koje smo imali u borbi protiv inflacije su bile samo kratkoročnog karaktera i dale su svoje rezultate isključivo u mjesecima kad su se implementirale. Nijesmo imali, na primjer, aktivnosti koje su mogle da se odnose na jačanje crnogorskog proizvoda. Trebalo je da subvenišemo crnogorske proizvode, da budu dominantno na tržištu i da na taj način kroz državnu pomoć i subvencije utičemo na samu cjenovnu politiku crnogorskih proizvoda - smatra Mulešković.

On je poručio da raduje što se situacija na globalnom nivou stabilizovala za veliki broj proizvoda.

- Neki proizvodi, kao što se svjedočimo u posljednjih godinu, imaju zbog vremenskih neprilika trend rasta, pa smo osjetili, na primjer, rast cijena kafe i kakaa. Što se tiče drugih proizvoda, na nivou EU i na međunarodnom nivou je došlo do stabilizacije i upravo zbog toga očekujem da i kod nas ne dođe do značajnijeg rasta cijena - kazao je Mulešković.

On je naveo da ukoliko se budu donosile odluke koje nijesu ekonomski opravdane i bazirane na realnom rastu crnogorske ekonomije, Crna Gora će imati prosječne zarade Hrvatske, ali cijene veće nego Švajcarska.

- Vlada je morala da obezbijedi određene mjere, pakete podrške kao i sve ostale zemlje. Ako pogledate samo Hrvatsku, koja je imala veliki problem sa inflacijom, imali su šest ili sedam paketa koji su bili vrijedni milijarde EUR kako bi zaštitili životni standard građana, ali i privredu - rekao je Mulešković.

On je naveo da se zakasnilo s tim mjerama i da se čeka prirodno smirivanje cijena, što nije dobar način u borbi protiv inflacije.

- I dalje nijesmo uradili ništa po pitanju razvoja realne ekonomije i nadam se da ćemo se konačno okrenuti ka tome, pošto svi kažu da pričamo o ekonomiji, ajde onda da kreiramo ambijent koji će da bude dobar za razvoj privrede, koji će da otvara nova radna mjesta i koji će da stimuliše kako mlade, tako i sve ostale da posao tražu u realnom sektoru, a ne u javnoj upravi - poručio je Mulešković.

On je, govoreći o zabrani izvoza suncokretovog ulja iz Srbije, kazao da to nije dobar način da se kreiraju dobrosusjedski i ekonomski odnosi između dvije države.

- Dobili smo informaciju od predsjednika Srbije da je došlo do zabrane i da su malo zakočili sa izvozom ulja. Kad je krenula reakcija iz Crne Gore dobili smo od tog istog predsjednika izjavu da to nije tačno i onda samo par dana nakon toga smo dobili zvaničnu potvrdu naše Poreske i Uprave carina da nije bilo uvoza ulja iz Srbije što jasno govori da je došlo do određenih zabrana - naveo je Mulešković.

On je podsjetio da se to ne dešava prvi put, jer i 2022. godine, kad je krenuo kompletan problem sa ratom u Ukrajini, od istog predsjednika Srbije je dobijena informacija da će biti zabran izvoza određenih proizvoda svima, osim zemljama koje učestvuju u njegovoj inicijativi Otvoreni Balkan, a to su u tom trenutku bile Albanija i Sjeverna Makedonija.

- Takve izjave nijesu dobre, jer stvaraju nestabilnost na tržištu i mogu da dovedu do nestašica i rasta cijena, ali s druge strane, dobre su za naše donosioce odluka, da razmišljaju u pravcu da se traže drugi strateški partneri i da, nezavisno od toga koja je država i proizvod u pitanju, ne zavisimo od jedne države kao u ovom slučaju za uvoz, gdje 92 odsto ulja uvozimo iz Srbije - rekao je Mulešković.

Podaci Ministarstva finansija pokazali su da je u prvih pet mjeseci ostvaren suficit od 33 miliona EUR, što je u poređenju sa planom koji predviđa ostvarenje deficita od 141 milion EUR, za 174,2 miliona bolji rezutat. Na pitanje šta znače ti podaci za standard građana, Mulešković je odgovorio da je slična situacija kao prošle godine.

- Prošli mjesec smo imali deficit, takođe je to bilo i u prošloj godini, tako da imate potpuno ista kretanja što se tiče javnih finansija. Prošle godine kad smo imali najavu spektakularnih rezultata, čini mi se da nijesu spektakularni rezultati, već nije toliko dobro planiran budžet - naveo je Mulešković.

On je rekao da je razlika od 180 miliona EUR, a da svi vidimo da se nije desilo neki veliki preporod crnogorske ekonomije, osim toga što je došlo do povećanja potrošnje građana Crna Gora, usljed povećanja minimalne penzije.

- To se može vidjeti i kroz povećanje samih kredita koje su uzeli kako penzioneri, tako i ostali zbog pada kamatnih stopa. To se može jasno vidjeti kroz naplatu poreza na dodatu vrijednost (PDV). Nijesmo imali neke velike ekonomske stvari koje su urađene ove godine da bi opravdali toliki razliku između prihoda i rashoda - kazao je Mulešković.

On je podsjetio da se država na kraju prošle godine zadužila, da se planira dodatno zaduženje do kraja ove godine koje će iznositi preko milijardu za vraćanje starih dugova, a da bi naredne godine trebalo da vratimo 1,1 milijardu EUR starih dugova.

- To znači dodatno zaduživanje i to bi, ukoliko se zadužimo i tih 1,1 milijardu značilo da smo se od 2021. do naredne godine zadužili preko 3,5 milijardi EUR. Da li mi možemo da servisiramo stara dugovanja sa ovakvim javnim finansijama i ekonomijom? Ne, nego se upravo zadužujemo po mnogo skupljim kreditima da bi se vraćali stare kredite - rekao je Mulešković.

On je pohvalio rad Ministarstva finansija koje je donijelo odluku da se država ne zadužujem za potrošnju, već isključivo za infrastrukturne projekte i za otplatu starih dugovanja.

- Vidjećemo kako će biti turistička sezona jer znamo da naše javne finansije u velikoj mjeri zavise od turističke sezone. Nadam se da ćemo konačno početi da imamo mnogo više prihoda i da radimo na širenju te baze prihoda, jer jedino na taj način možemo da razmišljamo da se ne zadužujemo kako bi vraćali stara dugovanja jer negdje moramo da izađemo iz tog čarobnog kruga vraćanja starih dugovanja novim - naveo je Mulešković.

On je dodao da se za stabilnije javne finansije mora uraditi više po pitanju neformalne ekonomije, ali i da se nastave na održivim osnovama infrastrukturni projekti.

- Mi smo imali najave da će se do kraja ove godine krenuti sa izgradnjom druge dionice auto-puta. Po svemu sudeći, ne može da se desi da imamo početak izgradnje auto-puta do kraja godine, jer procedure i tenderske dokumentacije zahtijevaju vrijeme, pa samim tim nije bilo realno očekivati da se krene s radovima ove godine - saopštio je Mulešković.

On je ocijenio da je neophodno bolje planirati turističke sezone i mnogo bolje povezati Crnu Goru putnom infrastrukturom i vazdušnim saobraćajem, jer čini se da je ove godine ona bila najslabija sa ostalim destinacijama.

Mulešković je rekao da je Crna Gora prošle godine, zbog određenih odluka Vlade i aerodroma o povećanju taksi, izgubljen veliki broj niskobudžetnih kompanija koje su prepuštene susjednoj Albaniji.

- Turizam u Albaniji je porastao preko 40 odsto, a preko 50 hiljada građana Crne Gore letio je iz Tirane u samo nekoliko mjeseci ove godine. Ti građani su učestvovali u jačanju infrastrukture, ekonomije i turizma Albanije - kazao je Mulešković.

On smatra da se ptrebno vratiti na strateško upravljanje ekonomijom i održivim politikama.

- Treba da znamo kakav će poslovni ambijent da bude, koji sektori imaju potencijal, da predstavimo potencijalnim investitorima upravo prilike i da sa tako stabilnim ambijentom krenemo da razvijamo našu ekonomiju, jer ono što se najavljuje da postanemo članica Evropske unije 2028. godine će najviše da ugrozi privredu, ukoliko uđe nespremna u EU - rekao je Mulešković.

Neophodno je, kako je rekao, opet se pozabaviti kadrom i radnom snagom u Crnoj Gori, jer tokom cijele godine privreda kuburi sa kadrom.

- Možemo da očekujemo da neki ljudi koji su daleko od Crne Gore dođu da rade ovdje, ali ne bi trebalo negativno da ocenjujemo te ljude. Na primjer, kad vidimo da u našim kafićima rade Nepalci, kažemo - zar je morao da dođe Nepalac da radi kod nas? Da li onda neko iz Francuske kaže da li je morao neko iz Crne Gore da dođe da radi kod nas - pitao je Mulešković.

On je naveo da su to normalna globalna kretanja, ali da je neophodno da se kreira povoljan i transparentan ambijent kako bi se zadržala domaća radna snaga i popunile potrebe tržišta rada.