On je u emisiji na Radio-televiziji Herceg Novi kazao da pomoć Institutu od deset miliona eura koja je planirana kroz Plan spašavanja i restrukturiranja pokriva samo dio dugova koje Institut ima, a čijom će isplatom biti odblokiran račun.
Rakčević smatra da još nije izbjegnuta opasnost od uvođenja stečaja u Institut zbog duga prema beogradskoj Jugobanci, kao ni gubitak dijela imovine, jer je Agencija za zaštitu depozita iz Srbije, kada je pokrenula prinudnu naplatu, stavila zabilježbu na objekat Prve faze.
On je podsjetio da je račun Instituta blokiran i da je pomoć od deset miliona samo “kap” za ozbiljne probleme koje Institut ima.
- Tih 10,3 miliona eura je ono urgentno da bi se deblokirao račun, a stalno stižu nove obaveze. Zato kažem da je Institut u ozbiljnim problemima i treba mu puno novca da bi se spasio. Mislim da populizam nije dobra mjera - kazao je Rakčević.
Ioako nije dobio zvaničnu ponudu da proda svoj paket akcija od skoro 28 odsto, Rakčević je kazao da je spreman da to uradi.
- Ne može država imati dvojne aršine. Mi smo prije šest godina ponudili deset miliona za akcije i sve da otkupimo i to je bilo ispod svake cijene. Sada kada je obrnuto i kada sam je rekao dajte, vratite nam uloženo, dajte nam pet miliona jer znamo da je inflacija u ovih pet, šest godina preko 40 odsto, kažu da je to pretplaćeno - rekao je Rakčević.
On je poručio da je spreman da kupi državni paket akcija za 20 odsto više i uz garancije da će Institut zadržati osnovnu djelatnost, da će biti zadržani zaposleni i da će biti investirano u opremu i objekate.
U svakoj varijanti, kako je rekao, mora ostati 100 hiljada noćenja za korisnike Fonda zdravstva.
Rakčević je kazao da mu nije predstavljen Vladin plan za spašavanje Instituta i da je tokom dva sastanka koje je imao sa potpredsjednikom Vlade Srđanom Pavićevićem iznio modalitete za izlazak iz krize.
Prema njegovim riječima, neki od planova su da država kupi akcije od manjinskih akcionara ali po modelu reciproteta, zatim restrukturiranje, što podrazumijeva podijelu imovine ali i obaveza, privatno-javno partnerstvo u kojem bi manjinski akcionari bili ravnopravni partneri.
Četvrti model je da se prema nekom strateškom investitoru zajednički nastupi, da se prodaju državne i akcije manjinskih akcionara, ali uz očuvanje dosadašnje primarne djelatnosti Instituta i zaposlenih i obavezne rehabilitacije crnogorskih građana preko Fonda.
Rakčević je rekao da je skeptičan da se za mjesec, koliko je Agencija za zaštitu depozita prolongirala prinudnu naplatu, može realizovati Vladin plan, te da postoji realna opasnost da Institut izgubi dio imovine jer je za dug prema Jugobanci stavljena zabilježba na Prvu fazu.
