- Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike, naveo je Spajić.
Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno - povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.
- Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti, naveo je Spajić.
U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.
Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.
Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.
Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.
- Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine, istakao je Spajić.
Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.
- Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene, kazao je Spajić.
Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.
Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.
- Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet, kazao je on.
Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.
- Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja.
Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti, naveo je Spajić.
- Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima, kazao je Spajić.
Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.
- Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju, kazao je premijer.
U poređenju sa planom za period januar - jun tekuće godine, prihodi budžeta su veći za 75,4 miliona eura, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
- Ja vam već preliminarno mogu reći da očekujemo i balansiranje budžeta, odnosno blagi suficit, istakao je Vuković.
Naglasio je da na današnji dan na računu, na glavnom računu trezora se nalazi 600 miliona.
- Obaveza je već servisirana na nivou preko 350 miliona, pa to ujedno ukazuje da se čak dugovi i kapitalni budžet većim dijelom finansiraju iz priliva, tekućih priliva, odnosno da se zaduženja ne servisiraju kako je namjena tih sredstava, a to je za servisiranje dugova i za servisiranje infrastrukturnih projekata, naveo je Vuković.
Nove fiskalne mjere su 240 miliona, dodao je on.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić ponovila je riječi premijera - Fond PIO ostaje kakav je, promjena neće biti.
- Penzije će biti likvidne, definitivno. Svi koji su imali 40 godina staža, linearno će im se povećavati penzije, istakla je ona.
Šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac pomenuo je dvije mjere iz oblasti poljoprivrede.
- To su mjere kod poreza na dobit pravnih lica iz oblasti poljoprivrede. Svaka kompanija koja ulaže u neki poljoprivredni projekat, ima pravo na odbitak od plaćanja poreza na dobit, ne od osnovice, nego od obaveze plaćanja iznosa poreza na dobit - za tri godine u iznosu od 300.000 eura. Takođe, poljoprivrednici su imali do sada paušalnu naknadu koja im je vraćana i da kažem kojim pripada u nivu od 5odsto, ona će sada iznositi 8 odsto, što je dodatni podsticaj za poljoprivrednike, naveo je Krvavac.
On je kazao da će Fiskalna strategija, sadržana na 100 strana, biti 20 dana na javnoj raspravi, na kojoj svako moći da predloži svoja rješenja.
