– Spoljnotrgovinski deficit je na visokom nivou i stalno prisutan, a dugogodišnji deficiti na računu roba su osnovni uzroci eksterne neravnoteže. Skromne vrijednosti izvoza uz značajno veće vrijednosti uvoza stvaraju deficit u robnoj razmjeni. Takvu sliku ilustruјu i poslednji podaci Monstata, prema koјima јe Crna Gora tokom 2023. godine ostvarila ukupan uvoz od 3,81 milijardu eura, što je povećanje od 7,8 odsto u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,7 procenata, što je pad u odnosu na prethodni period – kazao јe Tomić i dodao da podaci јasno govore da Crna Gora već duži niz godina ima izražen deficit tekućeg računa platnog bilansa, koji se kretao i do nevjerovatnih 50 odsto BDP-a (tokom 2008. godine).
– U cilju promjene ovog stanja neophodna je promjena izvozne strukture i smanjenje zavisnosti od uvoza. Potreban je izvoz većeg obima i povoljnije strukture, zasnovan na tehnološki intenzivnim proizvodima i inovacijama – smatra Tomić.
Istakao јe da јe stoga u narednom periodu veoma važno raditi na povećanju i diverzifikaciji izvoza, kao i na jačanju produktivnosti i konkurentnosti crnogorske privrede.
– S obzirom na to da povećanje vrijednosti izvoza roba i usluga direktno utiče na smanjenje trgovinskog deficita, strane direktne investicije orijentisane na izvoz ispoljavaju snažnije ukupne efekte na platni bilans. Navedeno nam ukazuje da je veoma značajno raznim mjerama ekonomske politike strane direktne investicije usmjeravati ka onim sektorima koji mogu biti pokretači izvoza u narednom periodu – naveo јe Tomić i dodao da "Crna Gora ima izražen potencijal za rast izvoza u sektorima turizma, poljoprivrede i energetike".
Kao konkretne mjere za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita kao glavnog uzroka deficita tekućeg računa platnog bilansa Crne Gore, Tomić izdvaja smanjenje uvozne zavisnosti povećanjem domaće proizvodnje u sektorima gdje Crna Gora ima komparativne prednosti, kao što su poljoprivredno-prehrambena industrija (proizvodnja i prerada hrane za potrebe, kako svojih građana, tako i turista tokom turističke sezone) i energetika (izgradnja novih proizvodnih kapaciteta, gdje postoje prirodni potencijali).
– Da bi se smanjio spoljnotrgovinski deficit neophodno јe povećati izvoz i bolje korišćenja raspoloživih kapaciteta u industriji, priјe svega čelika, aluminijuma, boksita, drvoprerade, kao prihode od turizma – zaključuјe Tomić i naglašava da u narednom periodu treba bolje koristiti prirodne potencijale.
