Dijetetičarka Alis Homan objašnjava da na salo na stomaku utiču faktori kao što su godine, genetika, spavanje, vježbanje i ishrana.

"Konzumiranje više kalorija nego što sagorite može uzrokovati nakupljanje masnoće", rekla je za Parade.

Gdje se masti talože mogu odrediti faktori kao što su genetika i određena zdravstvena stanja, kao i stil života, uključujući vrste hrane koju jedemo i nivo aktivnosti.

"Budući da visceralna masnoća u području stomaka nije nešto što možete stisnuti rukama, već je dublje u vašem tijelu, može imati značajan uticaj na vaše zdravlje, uključujući povećanje rizika od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca", ističe nutricionistkinja Džeki Njudžent.

Alis Homan dodaje da su namirnice s visokim udjelom zasićenih masti takođe uobičajeni krivci.

Za razliku od prerađene hrane i hrane s visokim udjelom zasićenih masti, orašasti plodovi su nutritivno bogata hrana koja uključuje kombinaciju zdravih masti, proteina, vlakana, vitamina i minerala, objašnjava Alis Homan.

"Uopšteno, konzumacija oko 28 do 30 grama orašastih plodova najmanje tri puta nedjeljno može pomoći u smanjenju pojave viška masnoće na stomaku", dodaje Džeki Njudžent, citirajući studiju iz 2022. godine.

Tvrdi da su bademi najbolji izbor, jer su jedan od orašastih plodova s najviše proteina. Osim toga, postoje istraživanja koja potvrđuju da uživanje u oko 45 grama badema dnevno umjesto međuobroka s visokim udjelom ugljenih hidrata može dovesti do smanjenja masnog tkiva na stomaku.