U Crnoj Gori nema rusofobije, ali ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, navodeći da Rusija pokušava da nezavisnim i suverenim državama uskrati pravo na izbor vlastite budućnosti.
Đukanović je, na Balkanskom integracionom forumu (BIF), kazao da su događaji iz 2016. godine u Crnoj Gori iz istog političkog naslova kao i agresija na Ukrajinu.
Kako je rekao, godinama prije toga Rusija se pripremala za pokušaj istorijskog revizionizma, a ideja toga je da se Rusiji obezbijedi geopolitički značaj koji je imao Sovjetski savez.
-Rusija se pripremala za reviziju, a onda se dogodilo to 2016. u Crnoj Gori. Ako je Rusija željela da pošalje poruku Zapadu, ona je tražila dobar primjer gdje bi mogla tu poruku poslati- naveo je Đukanović.
On je rekao da se Crna Gora tada našla pred vratima NATO-a i da se to probalo spriječiti organizacijom državnog udara.
-Tome smo odoljeli, Crna Gora je nakon nekoliko mjeseci ušla u NATO. Rusija je nastavila da dalje razvija svoj model hibridne destrukcije na Zapadnom Balkanu- istakao je Đukanović.
On je kazao da je Rusija razvila dvije "ozbiljne baze destrukcije" - Srbiju i Republiku Srpsku.
-Neki glasovi kažu ne treba pretjerivati sa ocjenama, moje objašnjenje je da u Crnoj Gori nema nikakve rusofobije, ali ima odlučnosti da se ne dozvoli agresija- istakao je Đukanović.
Govoreći o parlamentarnim izborima iz avgusta 2020, Đukanović je poručio kako ne spori značaj promjene vlasti, ni ocjenu da je u Crnoj Gori postojao dug kontinuitet prethodne vlasti.
-Ipak, kada se ta promjena nametne kao apsolutni cilj, onda se ozbiljno rizikuje ono čemu sada svjedočimo- dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, da se vlast u Crnoj Gori mijenjala četvorogodišnje, država nikad ne bi došla do nezavisnosti, članstva u NATO-u, ni do vrata Evropske unije (EU).
Kako je rekao, međunarodni partneri to stanje vide malo bolje poslije agresije na Ukrajinu, ali još uvijek nedovoljno dobro.
Đukanović je istakao da Evropa i zapadni partneri moraju jasno saopštiti da su napravili određene previde prije dvije godine, jer će bez tog saopštenja, kako je kazao, dalje legitimisati srljanje nekih struktura u brak sa nacionalizmom.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Željko Komšić je, govoreći o evropskom putu te države kazao da očekuju kandidatski status na samitu u decembru.
Komšić je istakao da je odluka o kandidatskom status, koja će biti donesena na Evropskom vijeću, klasična geopolitička odluka koja ima veze sa dešavanjuma na istoku Evrope, odnosno u Ukrajini.
-Da li će biti dovoljno ozbiljnosti ključnih političkih aktera, želim da vjerujem- naveo je Komšić.
On je ocijenio da odnosi među državama Zapadnog Balkana moraju imati zdrave temelje, precizirajući da to znači međusobno priznjanje i uvažanje.
-Mi samo Crnom Gorom nemamo problema. Što se dešava u vašoj kući, to je vaš izbor, jer se vi u naše stvari ne miješate. Kada je riječ o ostala dva susjeda, nema šanse da prođe dan da ne gledaju u naše dvorište- istakao je Komšić.
Kako je rekao, velikonacionalni projekti koji su na prostorima bivše Jugoslavije ostavili veliko zlo nijesu umrli i oni će čekati svoju priliku da idu u pravcu realizacije planova iz devedesetih.
-Desiće se sigurno ako to ne eliminišete iz javnog života, ljudi ne vide koliko se sjeme zla sije pogotovo među mladim ljudima, a sve se to podgrijava potrebom da budemo pragmatični- rekao je Komšić.
Predsjednik Sjeverne Makedonije, Stevo Pendarovski, kazao je da je rat u Ukrajini, pored svih nedaća i tragedija za ukrajinski narod, izazvao recesiju u svijetu, energetsku krizu, prekinuo vitalne lance snabdijevanja na tržištima hrane.
-Ovaj rat je pokazao da režimi koji sistematski gaze ljudska prava ne samo da ugnjetavaju slobodu svojih građana, već i oduzimaju slobodu drugima. Ovo je rat autokratije protiv demokratije. Rat prošlosti protiv budućnosti, rat u kojem demokratski svijet nema pravo na poraz- rekao je Pendarovski.
On je kazao da je rat u Ukrajini ostavio u regionu nekoliko otvorenih pitanja, mnogo antagonizama, starih rana koje nisu zatvorene, čak i sa idejama za prekrajanje granica, koje imaju potencijal da destabilizuju Zapadni Balkan.
Prema njegovim riječima, sa druge strane je proces evropskih integracija koji je posljednjih godina bio neopravdano spor.
-To je dovelo do percepcije među ljudima da naše generacije možda neće ni doživjeti da budu deo Evrope- smatra Pendarovski.
On je istakao da želi dati jasnu podršku integraciji svih zemalja Zapadnog Balkana u NATO i EU i za važnije angažovanje ta dva saveza u regionu.
-U tim strateškim parametrima vidim i buduću perspektivu regiona – članstvo u NATO-u kao garant bezbednosti i stabilnosti, a članstvo u EU kao preduslov prosperiteta i blagostanja naših naroda- naveo je Pendarovski.
On je apelovao da fokus Brisela na region ne bude određen samo potrebom da se spriječi potencijalna kriza koja bi imala destabilizujući efekat u širim razmjerima.
Potreban je, kako je dodao, sistemski pristup, kredibilne i ubrzane integracije u EU, koje će omogućiti realnu transformaciju društava Zapadnog Balkana, ali i solidarnost u suočavanju sa posljedicama koje je izazvao rat u Ukrajini.
-Pad podrške EU integracijama u posljednjih nekoliko godina trebalo bi da predstavlja upozorenje da će u nedostatku dosljedne i dugoročne politike iz Brisela alternative evropskim integracijama samo jačati- rekao je Pendarovski.
