Žene u Crnoj Gori dokazale su da mogu biti i na najodgovornijim pozicijama u državi, pa se može očekivati da Crna Gora u budućnosti ima predsjednicu države ili Vlade, ocijenila je profesorica Gordana Đurović.
Đurović je u podkastu agenciji MINA kazala da su žene još u prilično u muškom svijetu, ali da se Crna Gora u tom smislu intenzivno mijenja.
„Postoji veliki broj istraživanja i ja bih se samo podsjetila indeksa rodne ravnopravnosti koji je za 2019. godinu prvi put rađen za Crnu Goru u odnosu na neke evropske zemlje i gdje su u prosjeku evropske zemlje na skali od jedan do 100 bile na 67. podioku, a Crna Gora na 55“, rekla je Đurović.
Prema riječima Đurović, u Strategiji održivog razvoja bi procenat učešća žena u političkom životu, kroz broj odbornica i poslanica, trebalo da bude i 40 dodsto, do 2030. godine, a ne samo 30 odsto.
Đurović je istakla da je Crna Gora davno imala prvu ministarku, svega nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata i da je, u svojoj bogatoj i burnoj istoriji, imala puno odlučnih i snažnih žena u različitim domenima.
„Ono što još Crna Gora nije ostvarila, jeste da ima predsjednicu države i Vlade, nešto što se u današnjem crnogorskom kontekstu može smatrati normalnim, za očekivati je da se i to desi u nekom narednom periodu, zato što su žene dokazale da mogu biti aktivni sudionici i na najodgovornijim pozicijama u državi“, rekla je Đurović.
Ona je navela da je u politiku ušla na ime, pozvana da pomogne u jednom važnom trenutku za državu i vladu, 2004. godine kada se pravila strategija kako dokazati da Crna Gora može biti nezavisna u svim ključnim segmentima.
Kako je kazala, jedna osoba ne može učiniti sve, ali ima mnogo važnih pozicija koje moraju sarađivati, tražiti i praviti mostove, razumijevati momenat u kojem Crna Gora živi i sačuvati mir.
„Ja jesam za to da se najvažnije odluke donose kroz rodnosenzitivniju prizmu i da se o dobrim i ozbiljnim kandidatima za najvažnije državne funkcije razmišlja i na taj način“, istakla je Đurović.
Ona je rekla da bi bilo dobro da u Ustavnom sudu bude rodno izbalansiran sastav.
Đurović je, govoreći o ravnopravnosti, ocijenila da se stvari popravljaju u smislu osnovnih ljudskih prava, koja treba da budu jednaka bez obzira na pol, ali njihova cijena je značajno visoka.
„Ona bi možda bila manja da imamo malo snažniju društvenu infrastrukturu koja podržava ženu koja želi da bude aktivan dio zajednice“, rekla je Đurović i dodala da misli na dovoljan broj vrtića, škola, zdravstvenih ustanova i drugih usluga, dragocjenih porodici.
Prema njenim riječima, tek poslije jače ekonomske samostalnosti žene, može se govoriti o njenoj jačoj političkoj prisutnosti.
Ona je rekla da, nažalost, postoji dosta stereotipa, koji se nekada ni ne zovu pravim imenom, ali se u praksi vrlo surovo sa njima žene suočavaju.
„To je prvo zapošljavanje, zatim ista cijena rada za isti posao koji pružaju žena i muškarac, to je upis vlasništva na nepokretnostima, pa nasljeđa ženskog i muškog potomka u porodici, još tu imamo često stereotipe da prosto djeca nisu jednaka“, kazala je Đurović.
Đurović je navela da, i po statistikama, žene ostvaruju otprilike 83 odsto dohotka koje dobije muškarac za isti posao.
Ona je istakla da u svijetu politike i rukovodećih radnih mjesta ima neravnopravnosti, i da se šturim zakonskim normama, ne baš uspješno, vodi borba za procente zastupljenosti žena.
Kako je rekla, nekada se žene i osjećaju kao procenat, „zato što ste ta svaka četvrta, koja treba da bude na nekoj listi, i zato što ste u nekoj obaveznoj kvoti“.
„Pa se često postavlja pitanje da li je žena tu zato što je ona stvarno elokventna, ubjedljiva, ima znanje, odnos prema ljudima, vrline koje treba da predstavljaju političara, ili je samo procenat“, dodala je Đurović.
Ona smatra da veći rodni balans u izvršnoj vlasti, Skupštini, po opštinama, u sudovima, tužilaštvima, doprinosi boljem razumijevanju problematike kojom se konkretna institucija bavi.
Na pitanje da li bi sada bila dio vlade da dobije poziv, Đurović je rekla da ne razmišlja na taj način i da je, kao i svaki građanin, vrlo zabrinuta za budućnost Crne Gore i da svi moramo iz svog ugla pomoći.
Prema njenim riječima, institucije Crne Gore su urušene i to su stvari koje se ne mogu popraviti preko noći.
„Mislim da ne morate biti aktivno u politici da bi mogli kod nekih od tih stvari pomoći, ja sa pozicije koju pokrivam, pokušavam da dam svoj doprinos u prepoznavanju, koji je to strateški put kojim bi trebali ići“, rekla je Đurović.
Đurović je istakla da joj najviše smeta strano miješanje, posebno negativni uticaji, koji usporavaju normalan razvoj Crne Gore i žele je povesti nekim putem koji nije njen strateški prioritet, a to su evropske i evrtoatlantske integracije.
„Mnogo je izazova danas pred našom državom i to nije pitanje samo za muškarce, nego i za žene. Crna Gora je davno imala prvu ministarku, nekoliko godina poslije drugog svjetskog rata, imala je, u svojoj bogatoj i burnoj istoriji, puno odlučnih i snažnih žena u različitim domenima“, navela je Đurović.
Na pitanje da prokomentariše to što su žene sve češće izložene napadima na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, neprimjerenim i mizoginim komentarima, Đurović je rekla da su društvene mreže fenomen sa kojim se crnogorsko društvo mora ozbiljno boriti.
„Mislim da društvo, koje nema dovoljno svijesti, da se ne treba na taj način reagovati, posebno prema ženi, treba onda da ima snažnije sankcije. Te sankcije utiču da se neke stvari manje dešavaju“, rekla je Đurović.
Ona je, upitana da li kod muškaraca postoji strah od uspješnih žena, kazala da je uspješna žena svjesna svoje snage, prepoznavanja svijeta u kojem živi i da je, što je žena snažnija, malo pravih muškaraca koji bi mogli da budu prepoznati kao njeni životni saputnici.
Đurović je, govoreći o evropskim integracijama, rekla da je to izbor između dva sistema vrijednosti, gdje se Crna Gora opredijelila, a pozitivni signali i iz Unije stigli su krajem francuskog predsjedavanja, stvari su se počele snažno mijenjati i ubrzavati u korist Crne Gore.
Kako je rekla, signali su bili više nego pozitivni, u smislu da se Crna Gora izdvoji od „balkanskog voza“ i da se proba izvući opet jedna država kao primjer da politika proširenja funkcioniše i da taj primjer treba biti Crna Gora.
"Danas, i Crnoj Gori i Evropskoj uniji treba uspješna priča u politici proširenja i zato se ta mogućnost za nas otvorila i ne bi je smjeli propustiti", navela je Đurović.
Ona je kazala da administracija zastaje kada je nestabilna vlada, kao poslednjih mjeseci, jer svi čekaju kako će se stvari dalje odvijati i to je vrlo negativno za proces integracija i vođenje politike.
„Tako da je pred nama sada jedno veliko upozorenje, da, ukoliko se nešto brzo ne promijeni, izvještaj Evropske komisije neće biti dobar i opet ćemo usporiti integracije“, dodala je Đurović.
Đurović smatra da Crnoj Gori ne treba samo akcioni plan za poglavlja 23 i 24, već i plan jačanja demokratskih institucija - Skupština, Vlada, reforma izbornog zakonodavstva i jači glas civilnog društva, kao i reforma javne uprave, jer su to tri mape puta.
„Sada je Češko predsjedavanje, oni su nam vrlo naklonjeni, kao što nam je i Makron, pri kraju francuskog predsjedavanja pokazao vrlo veliku podršku“, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, situacija u Crnoj Gori je toliko ozbiljna da više nema tih evropskih integracija koje mogu stvari riješiti preko noći, i da nam predstoji puno izazova na putu neophodne konsolidacije.
Ona je rekla da se kumuliraju izazovi koji sada stoje pred Crnom Gorom, a još se ne vidi ta jasna mapa puta ka EU.
Na pitanje koliko su iskrene neke partije kada govore o integracijama, ona je kazala da tu ima mnogo nijansi, ali da sa druge strane ni EU nije baš uvijek jednoglasna.
Tekst i podcast urađeni su u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
