Ustavni odbor Skupštine počeo je konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na Javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore. Ustavni odbor 1. avgusta raspisao je javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Na sjednici Ustavnog odbora poslanici su razgovarali sa kandididatkinjom Snežanom Armenko i kandidatom Alijom Beganovićem.
Ustavni sud ostao je bez kvoruma i sada ima tri člana nakon što je Miodrag Iličković ispunio uslove za penziju.
Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi su Milorad Gogić i Desanka Lopičić.
Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Na javni poziv prijavilo se 19 kandidata.
Tokom saslušanja, Armenko je kazala da Ustavni sud mora da bude transparentniji i da se mora omogućiti javnosti da bude informisana o radu i odlukama suda.
Ona je rekla da je osnovno načelo da je građanin nosilac suvereniteta.
"Nijedna vlast ne bi smjela biti iznad društva i vladavine prava", kazala je Armenko.
Ona je rekla da se u vezi izbornih prava koriste mehanizmi zaštite, i da Ustavni sud u tom segmentu ima važnu ulogu.
Armenko je rekla da je manjkavost iz zakona o Ustavnom sudu nepostojanje mehanizma prinudnog izvršenja, već je izvršenje ostavljeno na nahođenje Vladi, da ona sprovodi kada ocijeni da je potrebno.
"Mislim da se ta odredba mora operacionalizovati, uspostaviti mehanizmi prinudnog izvršenja, poput Komiteta ministara Savjeta Evrope u vezi sa presudama Evropskog suda za ljudska prava. Manjka nam odgovornosti, nedostaju nam adekvatne sankcije. Mora da se razvija osjećaj odgovornosti", rekla je Armenko.
Ona je kazala da se pitanje ustavne žalbe mora prioritetno rješavati.
"Ustavni sud treba da unaprijedi sistem za prioritetno rješavanje predmeta", kazala je Armenko.
Ona je ukazala na nedostatak neke jasne definicije "razumnog roka".
"To se ocjenjuje na osnovu objektivnih okolnosti", naglasila je Armenko.
Istakla je da je predmet "Siništaj i drugi protiv Crne Gore" u sudu bio četiri godine.
"I Evropski sud je našao da je došlo do kršenja prava na suđenje u razumnom roku", navela je Armenka.
Beganović je rekao da se prijavljivao i ranije, ali da je smatrao da i sada ima šansu i da je za njega to put uspjeha.
"Smatram da su potrebne promjene kada je u pitanju zakon o Ustavnom sudu, recimo, za prekrašajnog sudiju potreban je pravosudni ispit, za ustavnog nije. To dovoljno govori", rekao je Beganović.
Na pitanje poslanika LPCG Andrije Popovića u vezi ustavnosti Temeljnog ugovora sa SPC, Beganović je rekao da se o tom pitanju ne može izjašnjavati u ovom momentu.
Beganović je rekao da se zalaže da se materijalni status sudija u Crnoj Gori popravi.
"Kada sam rekao da za sudije Ustavnog suda ne treba pravosudni ispit, imao sam u vidu da ustavne sudije propituju i odluke Vrhovnog suda, i da je to samo u prilog tezi da se otvori debata o izmjenama zakona o Ustavnom sudu", rekao je Beganović.
Kao prvi korak, on je rekao da bi u cilju smanjenja broja ustavnih žalbi trebalo imati odjeljenje za sudsku praksu, povećati broj savjetnika i uvesti i radnu subotu.
Razlog zbog kog se prijavio, naglasio je, jeste prilika za napredovanje u profesionalnoj karijeri. Naglasio je da je 20 godina u pravosuđu.
"Želim da doprinesem rješavanju problema u društvu, kroz djelotvorniji pristup pravdi, posebno", ukazao je Beganović.
Kako je kazao, odgovornost za stanje u Ustavnom sudu je na poslanicima, koji nijesu izabrali sudije.
"Ne samo zbog izbora, koji su u oktobru u više opština, javni apel da pitanje izbora sudija bude što prije završeno", kaže Beganović.