Vlada je, na danas održanoj 5. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojila više odluka.

Tako je Vlada utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o graničnoj kontroli.

- Donošenjem ovog Zakona stanovnicima koji žive u pograničnom području će se omogućiti prelazak državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza i stvoriti pravni osnov za određivanje naknade troškova od 30 eura za obradu zahtjeva i izdavanja pogranične propusnice ili dozvole za pogranični saobraćaj, po principu reprociteta i saglasno potpisanim bilateralnim sporazumima o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj sa Bosnom i Hercegovinom, Republikom Srbijom  i Republikom Kosovo - navode u saopštenju iz Vlade.

Cilj dopuna Zakona je da se, u duhu dobrosusjedskih odnosa, stanovništvu koje je nastanjeno u pograničnim područjima Crne Gore i susjednih država olakša kretanje između pograničnih područja i prelaženje zajedničke državne granice, u namjeri da razvijaju i unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje.

Takođe, Zakon je usaglašen sa Uredbom (EZ-a) br. 1931/2006 Evropskog parlamenta i vijeća, kojom se utvrđuju pravila o pograničnom saobraćaju na vanjskim granicama država članica EU.

Vlada je donijela Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u regiji Pridnjestrovlje u Republici Moldaviji.

- U cilju kontinuiranog usklađivanja sa jedinstvenom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, Odlukom se ograničava ulazak na teritoriju Crne Gore ili prelazak preko njene teritorije fizičkim licima odgovornim za osmišljavanje i sprovođenje kampanje zastrašivanja i zatvaranja moldavskih škola u regiji Pridnjestrovlje u Republici Moldaviji koje koriste latinicu - navode iz Vlade.

Utvrđen je Nacrt Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi, s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 15 radnih dana. Kako je u diskusiji naglašeno, planski osnov za izradu UP „Kompleks pravoslavnog Sabornog hrama” dat je u Detaljnom urbanističkom planu „Podkošljun“, kojim je definisana obavezna izrada urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama, koji je planiran je u bloku 18, kao i za proširenje groblja, koje je planirano u bloku 29. Ambijentalna i funkcionalna povezanost, te urbanistička dispozicija, upućuju na neophodnost planskog sagledavanja blokova 18 i 29 kao jedinstvene cjeline od oko 3.30 ha. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da organizuje javnu raspravu i da nakon toga, pripremi i Vladi dostavi Predlog Urbanističkog projekta, sa Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.

Vlada je usvojila Informaciju o Aneksu 2 Ugovora o zakupu poslovnog prostora za potrebe smještaja Odjeljenja za informatičku bezbjednost i odgovor na računarske incidente (CIRT) Direkcije za zaštitu tajnih podataka, i prihvatila tekst Aneks 2 Ugovora. Aneksom su definisani uslovi za nastavak korišćenja poslovnog prostora do obezbjeđivanja trajnih smještajnih kapaciteta za CIRT.

- Usvojena je Informacija o pristupanju Crne Gore grupi donatora u Međunarodnom udruženju za razvoj (International Development Association - IDA). IDA je dio Svjetske banke koji pomaže najsiromašnijim zemljama svijeta. Osnovana je 1960. godine, i ima za cilj smanjenje siromaštva obezbjeđivanjem kredita sa niskim kamatama i grantova za programe koji podstiču ekonomski rast, smanjuju nejednakosti i poboljšavaju uslove života ljudi. Globalno prisustvo IDA i njena vodeća uloga u definisanju razvojne politike omogućavaju manjim donatorima da dosegnu do šireg spektra korisnika IDA sredstava i definišu reformske politike koje bi ostvarile pozitivan razvojni uticaj. Kao donator IDA-e, Crna Gora će dobiti određeni broj glasačkih prava, koji će biti dodijeljeni proporcionalno iznosu njenog očekivanog doprinosa, kao potencijalnog donatora, od milion eura. Nakon dostavljanja instrumenta o obavezivanju Crne Gora stiče status donatora u IDA, čime će biti u poziciji da doprinese oblikovanju politike IDA za buduća dopunjavanja IDA sredstava, u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore (npr. životna sredina, obnovljiva energija i održiva poljoprivreda). Ocijenivši da je inicijativa u u skladu sa nacionalnim interesima Države, Vlada je dala saglasnost da se Međunarodnom udruženju za razvoj – IDA odobri donacija u iznosu od 1.000.000 eura, koja će biti uplaćena putem tri jednake godišnje rate do 30. 06. 2025. godine - navode u saopštenju.

Vlada je usvojila Informaciju o inicijativi Eko fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora. U Informaciji se navodi da je sektor saobraćaja je drugi najveći izvor emisija ugljen-dioksida (CO2) u Crnoj Gori sa ukupnim udjelom od oko 30 %, a čemu najviše doprinosi drumski saobraćaj.

Prama Strategiji razvoja saobraćaja Crne Gore za period 2019–2035. godine, očekuje se značajan porast drumskih putovanja u budućnosti i to će neizbježno imati uticaj na povećanje emisije gasova sa efektom staklene bašte u ovom sektoru.

Konstatuje se da je, u okviru sprovođenja mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha i unapređenja kvaliteta životne sredine, neophodno podsticanje nabavke ekološki prihvatljivog vida transporta, posebno u javnom sektoru, kako bi se doprinijelo zaustavljanju trenda povećanja emisija gasova sa efektom staklene baste. U tom cilju, Eko-fond je izrazio spremnost za obezbjeđenje subvencija za nabavku električnih i hibridnih vozila za javni sektor u iznosu 7.500 eura za električna vozila, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila.

Tim povodom, Vlada je zadužila sva ministarstva, organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila, osim u slučaju nabavke vozila za posebne namjene u skladu sa posebnim propisima.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji Državnog plana upravljanja otpadom u 2022. godini. Izvještaj je, kako je saopšteno u diskusiji, izrađen na osnovu dostavljenih informacija od jedinica lokalne samouprave, nadležnih institucija u oblasti upravljanja otpadom, pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju poslove upravljanja otpadom.

Na osnovu dostavljenih podataka, kako je navedeno u materijalu, komunalna preduzeća u Crnoj Gori u 2022. godini su sakupila 292.077 tone komunalnog otpada sa kabastim i tzv. „zelenim“ otpadom. Ukupna količina odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpad, papira, kartona, plastike i metala iz komunalnog otpada je 4.479 tona, kabastog otpada 17.352 i tzv. „zelenog” 16.512 tona. Takođe, procjenjuje se da pored popisanih postoji značajan broj neevidentiranih neuređenih odlagališta, a budući da je evidentan nizak stepen javne svijesti i odgovornosti građana prema otpadu, u Izvještaju je konstatovano da je potrebno kontinuirano raditi na edukaciji koja se odnosi na ekološke i ekonomske prednosti pravilnog upravljanja otpadom. Tim povodom, pored ostalog, zaduženi su nadležni organi i institucije da uspostave informacioni sistem i jedinstvenu bazu podataka u oblasti upravljanja otpadom, da pruže podršku jedinicama lokalne samouprave za realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti upravljanja otpadom, posebno u sjevernom region, kao i da nastave saradnju sa nevladinim organizacijama, u cilju jačanja ekološke svijesti.