Na sjednici skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu u toku je konsultativno saslušanje povodom izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Sjednici prisustvuje ministar pravde Marko Kovač i predstavnici više institucija i organizacija.

Kovač je naveo da je predloženim zakonom propisano da se od počinilaca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura, ta ako je potvrđena optužnica za krivična djela koje su u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.

- Time se ne krši pravo na uživanje imovine. U fokusu finansijske istrage nije počinilac već imovina. Kada se imovia oduzme mi se fokusiramo na porijeklo te imovine odnosno utvrđivanje da li je stečena na zakonit način. Postupci će shodno ovom Zakonu biti znatno jednostavniji, naveo je Kovač.

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ana Delić, koja je učestvovala u izradu ovog zakona, navodi da je za primjenu ovog zakona neophodna i izmjena Zakona o parničnog postupka.

Generalni sekretar Vlade Boris Marić naveo je da je ovo zakon koji je neophodan crnogorskom pravnom sistemu kako bi koncept pravde mogao da ojača

- Rješenja su izazovna za crnogorske institucije. Ovaj zakon će zahtijevati vrlo pažljivu I osjetljivu primenu u korpusu poštovanja ljudskih prava, navodi Marić.

Generalni direktor Direktorata za međunarodnu pravosudnu saradnju u Ministarstvu pravde Branimir Janjević saopštio je da je predloženi zakon nešto novo u pravnom sistemu Crne Gore.

Prošireno oduzimanje imovinske koristi moramo odvojiti od krivičnog postupka, saopštio je ekspert Savjeta Evrope i pravni stručnjak Milorad Marković. Istakao je da ovdje nije riječ o krivičnom postupku.

- Zakon o krivičnom postupku u članu 1 govori da je to Zakon koji stvara uslove da niko nevin ne bude osuđen, ili da se učinioci krivičnih djela u parničnom postupku osude za ona krivična djela i izrekne krivična sankcija. ZKP ne predviđa mogućnost da presipituje imovinu, osim ako ona nije direktno vezana za izvršenje krivičnih djela i Zakon o krivičnom postupku, dakle utvrđuje se imovinska korist koja je stečena izvršenjem konkretnog krivičnog djela, pojasnio je on.

Brzi postupci i efikasan i efektivan zakon treba da daju rezultat kroz oduzimanje imovine stečen kriminalom i korupcijom, saopštio je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić. Naveo je da postojeći zakon nije efikasan imajući u vidu da ne propisuje rokove dvije godine nakon pravosnažnosti presude za podnošenje zahtjeva za oduzimanje imovine.

S druge strane, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković navela je da pravni instituti ovog zakona nijesu definisani na tačan način, te da je skandalozno miješanje institute krivičnog i građanskog zakonodavstva. 

- Najviše kriminala bilo je devedesetih godina, a ovaj zakon se uopšte ne tiče tog perioda. Vi dajete Zaštitniku nadležnosti koje mu ne pripadaju. Moj utisak je da se ovim zakonom štite javni funckioneri koji su kriminalci, korumpirani i koji su nezakonito stekli imovinu. Vi sad hoćete kad postoji osnovana sumnja da nekom oduzimate imovinu. Postoje očigledne situacije gdje se može napraviti izuzetak, ali postoje pravila postupka, to je suština priče, navela je Vuksanović Stanaković.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović kazala je da je potrebno uskladiti zakone, da bi ove izmjene bile primjenjive. Dodala je da ukoliko bude temeljne finansijske istrage, nema razloga da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ne napiše kvalitetnu tužbu, te da uz neophodne dokaze uspije u sudskom sporu.

Zaštitnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić, saopštila je da EK nije rekla da ovaj zakon nije u redu, već da je potrebno obezbijediti sve proceduralne, zaštitne mjere iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava.

- Mi ne možemo donositi lex specialis, i taj zakon vezati za neko vrijeme od prije 10,15, ili 20 godina da važi. Član 147 Ustava nam to zabranjuje. Jedini način da pomjerimo granicu jeste putem izmjena i dopuna postojećih zakonskih propisa i proklamovanog javnog i opšteg interesa, navela je Pavličić.

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je da problem predstavljaju ogromna diskreciona ovlašćenja, koja omogućavaju tužiocima da odlučuje da li će i u kojim slučajevima iskoristiti zakon.

- Zaštitniku omogućavaju dodatno da odluči da li će, iako je tužilaštvo procijenilo da postoje osnovi da se procesuira neko sa sumnjom za nezakonito bogaćenje, ponovo pokrenuti postupak. To sve treba da uradi u roku od 60 dana, ili će ta lica biti abolirana, rekla je Ćalović Marković.

Dodaje da je Vlada Crne Gore je odabrala najgore moguće rješenje za oduzimanje imovine, ono koje su pripremali Duško Marković i Zoran Pažin.

- Kao da nije ni došlo do smjene vlasti kada je u pitanju politička volja da se nezakonito stečena imovina oduzme - rekla je Ćalović Marković.

U ovom slučaju "miješaju babe i žabe", odgovorio je Kovač nakon izlaganja Ćalović marković.

- Kad se tiče diskrecionih rješenja, prezentuje se javnosti kao da zaštitnik u roku od 60 dana treba da podnese tužbu. Takva rješenja imamo sijaset u sadašnjem pravnom sistemu. Imamo rokove za tužbe i žalbe, kako na parnične, tako i u krivične postupke. Ovo nije ništa novo i nije intencija da se nekome omogući da zloupotrebljava jer će taj odgovarati na kraju, već je intencija da se podstaknu organi na brzo rukovođenje i djelovanje, naveo je Kovač.

Ćalović Marković je navela da se nada da u Skupštini nema većine koja bi usvojila ovakav Prijedlog zakona o oduzimanju imovine.

- Da želite da vratite imovinu u državni budžet, vi bi tražili put, a umjesto toga vi tražite način da zaštitite lica koja su nezakonito stekli imovinu, poručila je ona.

Pravnik Veselin Radulović je predložio da se Prijedlog zakona povuče, a ukoliko ipak dođe na plenum da se ne usvoji.

Vlada je u međuvremenu utvrdila amandmane na Predlog izmjena Zakona kojima je predviđeno da se postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi može pokrenuti i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage, kada postoji dovoljan stepen sumnje da je ona stečena kriminalnom djelatnošću. Predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djetnošču crnogorski parlament razmatraće na vanrednoj sjednici u petak. 

Na konsultativno saslušanje pozvani su predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprječavanje korupcije i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Poziv je upućen i direktorici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanji Ćalović Marković, zastupnici Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentini Pavličić, generalnom sekretaru Vlade Borisu Mariću, kao i nezavisnim ekspertima, predstavnicima Udruženja pravnika, Ministarstva finansija, Akcije za ljudska prava.