Kako je pojasnio, sada su svi ti podaci, počevši od Vlade i Skupštine, pa do svih službenika koji su u obavezi da dostavljaju imovinski karton Agenciji, dostupni stranoj privatnoj firmi "Prozone".
Kako navodi Leković, na ovaj način došlo je do kontaminacije podataka odnosno iznošenja osjetljivih ličnih podataka u drugu državu i privatnu firmu koja je imala uvid u matične brojeve, brojeve telefona, podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini, računima u banci, crnogorskog premijera, predsjednika države, šefa parlamenta, ministara, poslanika.
- Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) nakon podnošenja prijave, donijela je krajem 2022. godine Rješenje kojim se Agenciji za sprječavanje korupcije zabranjuje povjeravanje poslova obrade i iznošenja ličnih podataka iz informacionog sistema privrednom društvu ‘Prozone‘ iz Novog Sada, suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Savjet AZLP-a utvrdio je Rješenjem da je ASK kao rukovalac zbirke ličnih podataka, povjerila poslove obrade, a samim tim otkrila i učinila dostupnim lične podatke javnih funkcionera kao i službenika ASK-a privatnoj firmi iz druge zemlje, bez pisanog ugovora i bez prethodne saglasnosti Agencije kao nadzornog organa, čime je došlo do nezakonite obrade ličnih podataka suprotno članu 10 Zakona, kao i nezakonitog povjeravanja poslova i povrede člana 16 i člana 41 Zakona, a u vezi sa članom 2 stav 1 i članom 4a stav 3 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti - navodi Leković u saopštenju.
Na jučerašnjem skupštinskom zasijedanju pitao je ko će odgovarati za ovaj,,mali državni udar” i ko će snositi odgovornost kada krene podnošenje odštetnih zahtjeva javnih funkcionera s obzirom da šteta može biti i milionska.
Članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj i Zoran Vujičić potvrdili su našu opravdanu zabrinutost, ističući da svi javni funkcioneri u Crnoj Gori nakon "curenja” podataka mogu postati meta zloupotreba. Istakli su i postupanje ASK-a i njene direktorice koja ovoj Agenciji u postupku nije davala istinite podatke, zbog čega su kako navode, morali da preko povjerenika u Republici Srbiji, putem zamolnice, provjere tačnost podataka ASK-a, nakon čega su od povjerenika dobili podatke koji se nijesu poklapali sa podacima dobijenim od Jelene Perović direktorice Agencije za sprječavanje korupciji.
- Međutim, bez obzira što su spriječili dalju zloupotrebu, glavno pitanje jeste gdje su svi ti podaci na kraju završili, ko njih i dan danas koristi s obzirom da su postali svima dostupni? Šteta koja je nastala materijalno može biti milionska dok je nematerijalna šteta apsolutno neprocjenjiva - zaključio je Leković.
