Ovaj projekat, vrijedan 1,9 milijardi funti, predstavlja jedan od najvećih vojno-odbrambenih poduhvata u savremenoj istoriji Poljske i ima za cilj da ojača odbranu istočnog krila NATO-a, koji Poljska, zajedno sa susjedima iz baltičkih zemalja, vidi kao ključnu liniju odbrane od potencijalne ruske agresije.
Ovaj poduhvat dolazi kao reakcija na vojni sukob u Ukrajini, kao i na sve veći uticaj Rusije i Bjelorusije na region, ali i kao preventivna mjera protiv onoga što se naziva „hibridnim ratovanjem“ – upotrebom migranata, dronova i informacionih tehnologija u destabilizaciji susjednih država.
Razlozi za „Istočni štit“
Od početka sukoba u Ukrajini 2014. godine i njegove eskalacije 2022. godine, Poljska se našla u ulozi jednog od najglasnijih zagovornika čvrstih odbrambenih mjera protiv ruske ekspanzije. Poljska vlada je svjesna ranjivosti regiona i vjeruje da bi potencijalni napad na NATO mogao doći preko njene teritorije. Poljski premijer Donald Tusk naglasio je da „Istočni štit“ ima svrhu ne samo da osigura mir i stabilnost u zemlji već i da predstavlja barijeru za bilo kakvu potencijalnu prijetnju po Evropu i NATO.
Poljska dijeli dugu granicu s Bjelorusijom i Rusijom, uključujući enklavu Kalinjingrad na sjeveru, koju mnogi u regionu smatraju rastućom prijetnjom zbog sve većeg prisustva ruskih vojnih snaga i sofisticiranih vojnih sistema. Kalinjingrad, koji je svojevrsna „ruska vojna baza“ između Poljske i Litvanije, dom je Baltičke flote Rusije i predstavlja strateški položaj za ruske operacije na Baltiku.
Struktura „Istočnog štita“
Ovaj odbrambeni poduhvat sastoji se od kompleksnog niza fizičkih prepreka koje obuhvataju protivtenkovske rovove, „zmajeve zube“ (betonske blokove namijenjene zaustavljanju oklopnih vozila), bunkere, podzemna skloništa i visokotehnološke sisteme za nadzor. Ove strukture biće raspoređene duž 650 kilometara granice, a očekuje se da će „Istočni štit“ postati impresivna prepreka koja kombinuje tradicionalne metode odbrane s modernom tehnologijom.
Prva prepreka koju potencijalni napadači mogu očekivati jeste visoka granična ograda s bodljikavom žicom, dizajnirana da uspori kretanje i oteža probijanje. Iza nje slijedi niz protivtenkovskih prepreka i rovova, koji su postavljeni tako da spriječe prelaz oklopnih vozila. Takođe, predviđeno je postavljanje „zmajevih zuba“ i drugih oblika fizičkih prepreka, kao i kamufliranih bunkera i skloništa koji su skriveni unutar šumskih područja kako bi obezbijedili zaštitu osoblja u slučaju napada.
Poljski vojni stratezi predvidjeli su i upotrebu visoke tehnologije u ovom projektu. Uključeni su sistemi za borbu protiv dronova, satelitski nadzor i sistemi za rano otkrivanje prijetnji zasnovani na vještačkoj inteligenciji, koji omogućavaju brzo reagovanje i pravovremeno sprečavanje napada. Ovaj aspekt odbrane osmišljen je tako da bude kompatibilan s NATO sistemima, čime Poljska dodatno učvršćuje svoju poziciju kao ključnog člana alijanse na istočnom krilu.
Ono što „Istočni štit“ izdvaja od tradicionalnih graničnih fortifikacija jeste upotreba najsavremenijih tehnologija za nadzor i kontrolu. Na primjer, instalirani sistemi za nadzor uključuju obavještajne mreže kao što su IMINT (nadzor iz vazduha), SIGINT (prikupljanje signala) i akustični senzori koji mogu detektovati kretanje na velikim udaljenostima. Cilj je da se poveća situaciona svijest, što omogućava precizno identifikovanje prijetnji i brzo reagovanje u slučaju potrebe.
Satelitski dio sistema, koji se koristi za nadgledanje iz svemira, dodaje dodatni sloj sigurnosti i spremnosti za nove oblike prijetnji koji se javljaju u savremenom ratovanju. Pored toga, ovi sistemi su kompatibilni s postojećim NATO mrežama za nadzor, omogućavajući partnerskim zemljama uvid u potencijalne prijetnje i brzo djelovanje u slučaju potrebe.
Hibridne prijetnje iz Bjelorusije i Rusije
Poljska je već godinama izložena pritisku u vidu „hibridnog ratovanja“ koje podrazumijeva manipulaciju migracijama, propagandom i cyber napadima. Bjelorusija, blizak saveznik Rusije, optužena je da sprovodi politiku slanja migranata ka poljskoj granici, što predstavlja takozvanu „migracionu krizu“ koja ima za cilj destabilizaciju zemlje i alijanse. Varšava ovo vidi kao direktnu prijetnju, koja zahtijeva odlučne i dugotrajne mjere.
Baltička linija odbrane
Na ovaj projekat nadovezuje se i najavljena saradnja s baltičkim državama – Estonijom, Letonijom i Litvanijom, koje rade na projektu „Baltička linija odbrane“. Ova tri susjeda takođe strahuju od ruske agresije, te planiraju izgradnju niza bunkera, skloništa i vojnih magacina duž svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom. Kao dio proširenog istočnog bedema NATO-a, „Baltička linija odbrane“ doprinosi zaštiti cjelokupnog istočnog dijela alijanse.
Estonija, Letonija i Litvanija, uz podršku Evropske unije, zatražile su i finansijsku pomoć za ovaj projekat, prepoznajući ga kao vitalan korak za očuvanje mira i stabilnosti u regionu. Ministar odbrane Estonije Hano Pevkur izjavio je da ovaj projekat ne samo što doprinosi bezbjednosti EU, već i podržava NATO strategiju napredne odbrane.
Poljska ima duboko ukorijenjen osjećaj za važnost odbrane zbog burne istorije, koja uključuje više invazija i okupacija tokom 20. vijeka. Prošlost ove zemlje oblikovala je snažan vojni stav i svijest o potrebi zaštite suvereniteta, što se danas reflektuje kroz projekte kao što je „Istočni štit“. S obzirom na sve veću zabrinutost zbog mogućih sukoba između Rusije i NATO-a, ova inicijativa ima za cilj da Poljsku postavi kao branu od mogućih prijetnji i da bude garant mira za susjedne zemlje, prenosi Nova.rs.
