Druga najveća svjetska ekonomija u januaru je imala najveći pad cijena u 14 godina, dok su ostale velike svjetske ekonomije, posebno zapadne, i dalje opterećene inflacijom i padom kupovne moći dijela stanovništva, prenosi Mina biznis.

Inflacija u februaru bila je viša od očekivanja analitičara u anketi agencije Bloomberg, koji su predviđali 0,3 odsto.

Cijene su porasle najviše zbog proslave lunarne nove godine u februaru, u vrijeme kada se dešavaju najveća porodična okupljanja i bilježi velika potrošnja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene hrane, duvana i alkohola i dalje padaju, za 0,1 odsto na godišnjem nivou. Rast bilježe cijene ostalih proizvoda, posebno u obrazovanju, kulturi i zabavi, 3,9 odsto, usluge tri odsto i odjeća 1,6 odsto.

Kina je skliznula u deflaciju u julu, prvi put od 2021. Nakon kratkog oporavka u avgustu, cijene su u stalnom padu od septembra.

- Mislim da je prerano za zaključak da je deflacija u Kini gotova, upozorio je ekonomist Zhiwei Zhang iz Pinpoint Asset Managementa.

Ukoliko uporedimo prosječnu inflaciju u prva dva mjeseca ove godine s onom u istom periodu prošle, cijene su stabilne.

Iako se pad cijena može činiti kao dobra stvar za kupovnu moć, deflacija nije povoljna jer potrošači imaju tendenciju odlaganja kupovine u iščekivanju daljnjeg pada cijena.

Zbog nedostatka potražnje, kompanije su prisiljene da smanje proizvodnju i pristanu na nove popuste kako bi rasprodale zalihe.

Takva situacija, koja opterećuje njihovu profitabilnost, tjera ih na otpuštanje radnika, a ekonomisti govore o "štetnoj spirali".

Osim usporene potrošnje, ekonomska aktivnost u Kini pod pritiskom je krize nekretnina, visoke nezaposlenosti mladih i globalnog usporavanja koje smanjuje potražnju za kineskom robom, a time i fabričku aktivnost.

Kina je nekoliko puta najavljivala mjere za spas svog sektora nekretnina, ali s malim učinkom.

Budući da je godišnja sjednica Parlamenta ove sedmice u Pekingu, ekonomist napominje da je to bila prilika za najavu "proaktivnije fiskalne politike", iako je "potrebno vrijemena da se fiskalni impuls prenese na privredu i pomogne oporavku domaće potražnje".

Kina mora učiniti više kako bi podstakla zapošljavanje i stabilizovala tržište nekretnina - priznalo je nekoliko ministara na konferenciji za novinare.

Tokom prošle godine inflacija u Kini porasla u prosjeku 0,2 odsto, daleko manje od stopa u najvećim svjetskim ekonomijama.

Vladin cilj za ovu godinu je inflacija od tri odsto i ekonomski rast od oko pet odsto, što je među najnižima u nekoliko decenija i odraz je borbe ekonomije za oživljavanjem nakon godina pandemije.

Indeks proizvođačkih cijena (PPI) u februaru je ponovo pao, 2,7 odsto i to već 17. mjesec zaredom.

Taj indeks, koji mjeri cijenu robe koja izlazi iz fabrike, u januaru je pao 2,5 odsto, a prošle godine tri odsto.

Proizvođačke cijene u minusu znače smanjenje profita proizvođača.