Povodom 13. novembra,Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, 210 godina od Njegoševog rođenja, kao i 70 godina postojanja nacionalnog teatra, u Crnogorskom narodnom pozorištu održan je okrugli sto "Izazovi pozorišnih interpretacija Njegoševog djela - Scenska tumačenja Gorskog vijenca".

O svom viđenju Njegoša i njegovog najslavnijeg djela, "Gorskog vinenca" govorili su Blagota Eraković, Branislav Mićunović i Dijego de Brea, režiseri koji su uradili tri od četiri čitanja "Gorskog vijenca" na sceni CNP-a. Razgovorima je dao svoj doprinos i producent prof. na FDU Janko Ljumović. Učesnike okruglog stola i publiku pozdravio je direktor CNP-a Ilija Subotić, a program je vodila Zorana Kralj.

Svaka iscenacija Njegoševog dijela predstavlja izazov, kazao je Subotić, direktor CNP-a.

Eraković, koji je režirao drugo čitanje, "Gorskog vijenca" u CNP-u kazao je da je za njega Njegoš prije svega dramski pisac.

- "Gorski vijenac" je drama, a "Lažni car Šćepan mali" je po meni jedna od pet najboljih drama napisanih na srpsko-hrvatskom jeziku - naglasio je Eraković.

- To su briljantne drame - naglasio je Eraković, čiji je "Gorsrki vijenac" otvorio svojevremeno Sterijino pozorje.

On je kazao da se svaka Njegoševa drama zasniva na aristotelovskim principima. Prisjećajući se rada na svom "Gorskom vijencu" Eraković rekao da je se mučio sa podjelom, ali da je čvrsto stajao na stanovištu da glavne likove treba da igraju mladi glumci.

Eraković je kazao da je uvijek želio da "čita" Njegoševe tekstove na način da pokaže koliko je on savremen i svevremen.

- Jedino sporno kod Njegoša je naći pravu inspiraciju. Možete uraditi kod njega što god hoćete, ja sam npr. njegove junake oblačio i u smokinge, jer sam želio drsko da pokažem šta je Njegoš onima koji su smatrali da može da se izvede samo uz gusle - istakao je Eraković.

Treći CNP-ov "Gorski vijenac", koji je režirao Branislav Mićunović, ostaće upamćen kao jedan od najuspješnijih projekata ovog teatra. Deset nagrada na Sterijinom pozorju, uključujući i za najbolju predstavu, čine ga jednom i od najuspješnijih u istoriji jugoslovenskog teatra.

Smatrao je prirodnim da te 1997. godine baš "Gorski vjenac " otvori renovirano zdanje CNP-a, kazao je Mićunović. 

- Ne mislim da ćemo dešifrovati Njegoša. Nemam takvu ambiciju. Držim da je on gospodar s božjih prostora i njegovo dovođenje na plitku površinu i dnevno-političke interese je čerupanje te velike persone - kazao je Mićunović.

- Njegoševa lična i nacionalna sloboda su ljudska sloboda. Dovoditi ga u kontekst crnorskog, srpskog, bošnjačkog naciona je greška. To je pjena dana, kako kaže Andrić. Njegoševo djelo je vječno - kazao je Mićunović.

Podsjetio se da je regionalna ekipa koju je okupio te 1997. godine osjećala tu Njegoševu poruku, te je predstava postavljena za svega 18 dana, a dobri duh Vladike Danila narednih deset godina gurao je ovaj teatar naprijed.

On je u svom "Gorski vijenac" istakao teme bratoubistva i pacifizma.

- Ništa nisam izmislio, jer to unutra piše, ništa nisam dodavao - kazao je Mićunović naglašavajući da je uvjeren da je "Gorski vijenac" autobiografska priča i da je Njegoš zapravo dao sebe u liku vladike Danila.

- Mi smo ovu predstavu napravili jer smo svi to razumjeli, svi smo osjećali misiju pomirenja. Zato smo to tako brzo uradili. Iako se to tada nazvalo radikalno čitanje, tu nije ništa radikalno - istakao je reditelj konstatujući da ne Njegošev duh prije svega pjesnički.

- Istorija neka sudi, ali on je veliki pjesnik. I smatram da ga tako treba posmatrati tako - poručio je Mićunović.

Dijego de Brea, jedini izvanjac koji je u Crnoj Gori (CNP) postavio "Gorski vijenac" kazao je da je on u Njegošu vidi velikog proroka.

- Njegoš i "Gorski vijenac "su velika civilizacijska otvorena tema. Njegoš je bio prorok. To je alarmantni tekst, koji nas upozorava. Jedino Bibliji mogu uporediti s tim. Poziv "neka biti što biti ne može", to je bilo polazni za moje istraživanje - naveo je De Brea, reditelj četvrtog i zasad poslednjeg čitanja "Gorskog vijenca".

Za njega Njegoš pokazuje šta čovek treba da istražuje u sebi, On daje jedinu mogućnost da živiš život onako kako to treba, kao čovje, smatra on.

- On od nas traži djelovanje, čovjeka koji kreira život, a ja oko sebe vidim samo ljude koji pričaju - rekao je on.

Ove tri predstave su dokaz da predstavljaju duh svremenosti vremena u kojem su se stvarane, poručio je ljumović. I ovaj okrugli sto nameće potrebu za analizom Negoševog djela, koje po njemu, prije svega poručuje ideju emancipacije, slobode, promišljanja i razmišljanja.

N kraju je Mićunović zahvalio svim generacijema koje su svojim djelovanjem omućile da se ideje Njegoševe nagrade i Njegoševog dana proslavljaju u Crnoj Gori. Eraković je izrazio želju da se Njegoševog djela u narednim godinama poduhvate mladi naraštaju reditelja.