Kopriva je korovska biljka koju su koristili još stari Rimljani, ali i naše bake. A onda je biljka postala prilično zanemarena i u kuhinji i kao biljka od koje se sprema čaj. Savremena istraživanja dokazala su da kopriva sadrži selen, gvožđe, kalcijum, mangan, magnezijum... čitav niz vitamina i minerala neophodnih organizmu, tako da je treba koristiti u svakom životnom dobu, svakodnevno. Dobra je dopuna mnogim specijalnim režimima ishrane, od koprive se kuva čorba, njeni listovi se koriste kao zamjena za spanać u pitama zeljanicama i varivu, pravi se čaj od koprive, tonik od soka koprive sačuvan u alkoholu ili u medu, kopriva se suši, dodaje tinkturama. Kopriva popravlja i aktivira najznačajnije procese u tijelu, poput metabolizma, povećava otpornost dobrih bakterija na štetna dejstva iz okoline, popravlja varenje i imunosistem, odlična je za mršavljenje. Ali treba znati da su za kuvanje dobri samo njeni mladi, nježni vrhovi, dok stabljika i donji listovi nisu jestivi.
Kopriva ima i "zaštitne" moći u koje su nekad vjerovali poljoprivrednici, a poznati izraz "neće grom u koprive" u značenju "neće se to baš tebi dogoditi" nekad je imao sasvim drugo značenje. Kopriva je jedna od biljaka posvećenih Perunu Gromovniku, zato služi kao zaštita od groma.
Najjednostavniji način da svom tijelu podarite sve blagodeti koprive, jeste da pijete vodu od koprive.
Potopite stabljiku-dvije koprive u činiju s vodom, poklopite, ostavite da stoji bar sat vremena, procijedite i pijte tokom dana. Najbolje bi bilo da koprivu potopite veče prije i da pijete sjutradan. Osim kao napitak, voda od koprive može da se koristi za pranje kose. Poznato je da je korpiva jedan od najmoćnijih prirodnih preparata za perut, a pritom će lijepo ukloniti masnoće, vlasi će brže rasti i veoma lijepo mirisati na prirodnu svježinu. Savjet: Važno je da koristite koprivu koja raste u prirodi, ne u gradu i ne brati je ukoliko je određenog dana ili dva-tri dana ranije padala kiša.
