06/02/2021 u 00:00 h
Dan.Dan.
StoryEditor

Zemljištu dodajte organska đubriva

Zemljište nakon poplava ne treba ostati neobrađeno, osim ako biljna kultura ostaje na tom zemljištu. Na tom mjestu se obično posiju mahunarke ili neke druge biljne kulture koja podstiče aktivnost mikroorganizama i koje se zaorava u jesen, čime se zemljište dodatno obogaćuje organskom materijom – kaže agronom Blagota Begović
Poplave direktno i indirektno štete zemljištu i biljkama koje se nalaze na njemu. Štete koje nastaju u najvećoj mjeri zavise od dužine vremena tokom kojeg je zemljište poplavljeno, a njihova sanacija može trajati mnogo duže.
​Poljoprivrednik Zef Camaj iz Sukuruća pretrpio je veliku štetu zbog poplava koje su ih pogodile ovih dana. Imanja su pod vodom. Camaj je ispričao da mu je propalo 10.000 glavica kupusa, stradao je i patlidžan, a uništen mu je i jedan plastenik u kojeme je bila salata.
Agronom Blagota Begović kaže da se sanaciji šteta pristupa tek nakon povlačenja vode sa zemljišta.
– Na poplavljenom zemljištu dolazi do promjene fizičkih, hemijskih i bioloških osobina. Zemljište je podložno eroziji, voda nanosi pijesak, mulj i različite štetne supstance, pa sve ti treba sa parcele ukloniti. Neophodno je izvršiti analizu zemljišta da bi se utvrdio sadržaj makro i mikroelemenata, te toksičnih materija koje je nanijela voda, ostataka pesticida... – savjetuje agronom.
Ulazak mehanizacije na parcelu je moguć tek kada se utvrdi optimalna količina vlage u zemljištu, jer bi se u suprotnom dodatno pogoršala struktura.
– Kada se za to steknu uslovi, zemljište se površinski obrađuje da bi se povećala koncetracija kiseonika u tom sloju, i da bi provjetrenost bila bolja. Voda vrši eroziju zemljišta, pa tako odnosi organsku materiju. Preporučuje se dodavanje organskih đubriva, posebno stajnjaka. Time se poboljšava struktura zemljišta, hemijski sastav, i stimuliše se aktivnost organizama u zemljištu – savjetuje Begović.
Begović dodaje da ukoliko je parcela bila pod biljnom kulturom za vrijeme poplava, štete su veće.
– Biljke mogu biti fizički oštećene ili mogu doživjeti stres zbog nedostatka kiseonika u korjenovoj zoni, zbog čega kasnije usporeno rastu ili propadaju. Ukoliko zasad nije uništen za vrijeme poplave, čeka se sušenje zemljišta. Kod širokorednih zasada, vrši se međuredna kultivacija. Biljke je potrebno pregledati i u slučaju potrebe tretirati sredstvima za zaštitu, s obzirom na to da su tada osjetljive na bolesti. Biljke je moguće i dodatno đubriti, što zavisi od biljne vrste i sadržaja hraniva u zemljištu nakon poplave – navodi Begović.
Poljoprivrednik iz Sukuruća tvrdi da mu je sve uništeno i da mu preostaje samo da kupusom hrani krave.
– Ovolika voda ničemu ne pogoduje. I plastenici su nam se oštetili, jer je vjetar uništio najlon. Nekako sam uspio da sačuvam jedan od plastenika koji nije puno oštećen i u kome je salata. Imamo krave, pa ćemo sve propale proizvode njima dati kao hranu – rekao je Camaj.
On podsjeća da kupus i patlidžan nije iznosio na tržište jer je čekao višu cijenu i da je zapravo najveći problem što nema organizovanog otkupa.
– Radi se puno, proizvodimo i onda šta se desilo – snađe nas poplava. Sada nam je sve voda potopila – ogorčen je Camaj.
Da je hljeb poljoprivrednika sa devet kora upravo potvđuje i ova poplava u kojoj je voda, umjesto proizvođača, ubrala povrće. Agronom Begović savjetuje da, ukoliko je zasad uništen, treba parcelu preorati.
– Zemljište nakon poplava ne treba ostati neobrađeno, osim ako biljna kultura ostaje na tom zemljištu. Na tom mjestu se obično obavi sjetva mahunarki ili neke druge biljne kulture koja podstiče aktivnost mikroorganizama i koja se zaorava u jesen, čime se zemljište dodatno obogaćuje organskom materijom – kaže Blagota Begović.
Camaj smatra da će trebati najmanje 15 dana da se zemlja osuši, ali pod uslovom da za to vrijeme ne pada kiša.
– Posle toga nam ne preostaje ništa drugo nego da zemlju oremo i da se pripremamo za ljetnju sezonu. Planiram da na tom mjestu pikiram 10.000 strukova paprike. Međutim, nećemo je moći saditi prije 15. marta. Do tada moramo vidjeti kako ćemo zemlju pripremiti i hoćemo li uopšte u tome uspjeti – zaključuje Camaj.
A.DABANOVIĆ
Možda sezona neće propasti
Zef Camaj kaže da iz Ministarstva poljoprivrede niko nije dolazio da vidi koliko su štetu pretrpjeli proizvođači.
– Da je bar neko od nadležnih došao da nas obiđe, da vidi da su nam imanja potpuno pod vodom. Niko se ne okreće na nas. To nije u redu, ali nadam se da će se nešto promijeniti i da ova sezona neće propasti – rekao je Zef Camaj.


Izdvojeno

30. jul 2021 09:45