Godina na izmaku je za Ljekarsku komoru i esnaf bila najplodonosnija do sada, ocijenila je predsjednica Žanka Cerović tokom dodjele godišnjih nagrada na ceremoniji koja je održana na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

- Kolege doktori, najugledniji među nama, dobro znaju da su cijeli radni vijek proveli primajući mjesečnu platu od 600 ili 700 eura i, administrativno, u statusu nižerangiranih činovnika u javnoj upravi. To smo, zajedničkim snagama i u saradnji sa Vladom, Skupštinom i Ministarstvom zdravlja Crne Gore promijenili. Podsjećam na povećanje plata za oko 30 odsto u januaru ove godine a, zatim i na izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sredinom 2022. godine, istakla je Cerović.

Naglasila je da su ponosni na zabilježene rezultate jer danas zarada doktora iznosi oko 1.200 eura, specijaliste oko hiljadu i po eura, a supspecijaliste oko 1.700 eura.

- Ne možete od ljekara očekivati niti da ostaju u zemlji niti ih možete ohrabriti da steknu ljekarsko zvanje ako im nijeste obezbijedili elementarne uslove za rad i život, naglasila je predsjednica Ljekarske komore.

Ona je istakla, međutim, da je Ljekarska komora uvjek na oprezu, pa se, u tom kontekstu, strukovno udruženje suočava sa ozbiljnim izazovom koji je oličen u nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

- Ovaj dokument, prema našem mišljenju, dovodi u pitanje naša ljudska, Ustavom zagarantovana prava - da, nakon radnog vremena u javnom zdravstvenom sektoru, u svoje slobodno vrijeme ordiniramo i u privatnoj praksi, kazala je Cerović.

Ipak, kako je naglasila, ohrabruje činjenica da je Ministarstvo zdravlja inkluzivno i što je Ljekarska komora aktivan učesnik pregovora s ciljem da se nađe kompromisno rješenje.

- A, Ljekarska komora ima jasan prijedlog. Tražimo da se sporni član 112 definitivno briše. Međutim, aktuelno rješenje treba usavršiti i eliminisati mogućnost zloupotrebe prava na dopunski rad u privatnim ustanovama. Kako? Pa, tako što ćemo zakonski afirmisati već ugovorenu radnu obavezu da, u ovom slučaju, doktor - od 7 do 15 sati, odnosno u dežurstvu, mora biti na svom radnom mjestu u javnom zdravstvenom sistemu. Dok mu traje radno vrijeme, ljekar bolnice, doma zdravlja ili bilo koje druge javno-zdravstvene ustanove, ne može pružati usluge ni na jednom drugom radnom mjestu. S druge strane, svakom doktoru iz javnog zdravstva treba omogućiti da, nakon završenog posla u matičnoj kući, radi i kod privatnika - ako to želi, smatra predsjednica Ljekarske komore.

Ona kaže da iskreno vjeruje da je inicijativa Ministarstva zdravlja dobronamjerna i da komora u potpunosti podržava namjeru da se dođe do zakonskog rješenja koje jača javni sektor i koji je usmjeren na dobrobit svih građana Crne Gore.

- A, građani ove zemlje smo i mi - ljekari, kazala je dr Cerović uz podsjećanje na Ustav Crne Gore koji u članu 62 propisuje: „Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti”.

Kako je navela, imajući u vidu naš Ustav, čvrsto su uvjereni da i Zakon o zdravstvenoj zaštiti po mjeri pacijenta istovremeno podrazumijeva i zakon po mjeri zdravstvenog radnika.

- To ne isključuje jedno drugo, već je, naprotiv, komplementarno. Ljekarska komora postoji da bi osigurala uslove da doktor ostvaruje svoja zakonom i Ustavom zagarantovana prava, a za pacijente smo tu da bismo im pružili optimalnu zdravstvenu zaštitu. Svi smo, dakle, nesumnjivo, na istom zadatku, navela je ona.

Cerović je pozvala Ministarstvo zdravlja Crne Gore da zajednički sprovedu opsežno istraživanje i da se nedvosmisleno utvrde potrebe pacijenata, ali i kadrovske, tehničke i prostorne kapacitete javnog zdravstvenog sistema.

- Nakon toga, više neće biti opštih mjesta ni za hvalu ni za negativnu kritiku već ćemo u specijalnost, metar kvadratni i u aparat znati koliko nam ljudi, ambulanti, novih uređaja ili bolnica tačno fali. Vrijeme je da nasumične pretpostavke iz kojih nužno proizilaze samo proizvoljne opservacije, pretočimo u konkretne podatke i izvedemo tačne zaključke, objasnila je ona.

Vođeni tom idejom, kako je kazala, mi moramo definitivno spoznati državni interes i mogućnosti za nova ulaganja.

- Tada se, za sve što država nije u prilici sama da rješava, eventualno otvara prostor za privatno-javna partnerstva. Privatna praksa može, ako je to interes države, da bude oslonac i da jača javni zdravstveni sistem, napomenula je dr Cerović.

A, napretka bez očuvanja postojećeg i stvaranja novog kadra - ne može biti, navela je predsjednica komore.

- Uz želju da ćemo u godini pred nama jačati esnaf i da ćemo, bez obzira na sve razlike, mi između sebe pronaći zajednički jezik, čestitam predstojeće praznike, želim vam dobro zdravlje i obećavam da Ljekarska komora Crne Gore ostaje vaš najbolji saveznik, poručila je na kraju ceremonije Cerović.

Podsjećamo, godišnju nagradu za ustanovu godine “Dr Petar Miljanić” dobio je Zavod za transfuziju krvi, nagradu “Dr Branko Zogović” za doktora godine osvojio je dr Đorđije Krnjević dok su najbolji studenti medicine sa prosječnom ocjenom 10 Rajmond Gjonaj, Matija Marković i Luka Reković.