U Šavniku se ne brani samo izborna volja. U Šavniku se brani država sposobna da svakom građaninu na teririji države omogući ostvarivanje izbornog prava, ocijenio je u intervjuu za "Dan" zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković komentarišući to što izborni proces u tom gradu još nije okončan.
– Ako svaki pojedinac hoće da svojom samovoljom riješi takva pitanja, onda od države nema ništa. Ne možemo praviti izuzetke, i reći u Šavniku ne možemo obezbijediti prava, a možemo u svakom drugom kraju države – poručio je Bjeković, navodeći da kada je izborni prosec u pitanju posebno ga deprimira "šavnički slučaj".
Smatra da to nije pitanje Šavnika već sposbnosti države da svakom građaninu na teritoriji države omogući jednako ostvarivanje prava.
– Postoje mehanizmi da natjeraju državne organe da ne budu pasivni posmatrači onoga što se dešava – ističe Bjeković.
Bjeković smatra da bilo koje objašnjenje kad je u pitanju izborni proces u Šavniku koji još nije okončan ne trpi i ne pije vodu iz prostog razloga što se tu ne rješava institucionalno pitanje.
– Država ne zavisi od izbora u Šavniku – poručuje Bjeković.
Govoreći o sve pristnijem govoru mržnje u Crnoj Gori, Bjeković kaže da mi konflikt nijesmo naučili da rješavamo institucionalno, mirnim put i kroz razgovor i toleranciju.
– Govor mržnje je jedan tipični argumenat sile. Nažalost, imamo težak poroblem u Crnoj Gori da je govor mržnje ovladao društvenim mrežama, a da na društvenim mrežama gospodare najčešće mlade osobe. Prilika je da se promijeni iz korijena. Ne možemo svi biti pasivni posmatrači. Imamo ozbiljan problem da nam se govor mržnje plasira u adolescenskom uzrastu, da je on ponekad vezan i za neke oblike djelovanja kao što su navijačke grupe. Ukoliko se ovakvo stanje ne promijeni, nema dobra u ovoj državi – ističe Bjeković.
Odgovorajaući na pitanje o kontrolisanju društevih mreža, Bjeković navodi da ih je postojeći Zakon o javnom redu prepoznao kao vid javnog mjesta na kojem je moguće primijeniti propise o zabrani nedoličnog ponašanja.
– S obzirom na sve što sam vidio na društvenim mrežama i komentarima na njima i portalima, bojim se da je ovo država zapala u duboku krizu. Za tu krizu nama ne treba analiza nego dijagnoza. Najveći problem koji trenutno imamo jeste dijagnoza društvenih dešavanja koja nas rekao bih vode u ćorsokak – izjavio je Bjeković.
Bjeković očekuje da će doći do velike zatrpanosti Ustavnog suda ustavnim žalbama i drugim predmetima, sve do trenutka dok ne bude on funkcionalan.
– Relativno imamo dobru saradnju sa svim državnim organima. Čini se da se najbrže reaguje na naše preporuke koje se daju kada je u pitanju zaštita od toruture – navodi Bjeković, odgovarajući na pitanje kakva im je saradanja sa državnim organima.
Dodaje da ima slučajeva gdje se ne odreaguje na preporuke zaštitnika i ombudsman nema ovlašćenja da pokrene prekršajni postupak ili bilo koji drugi način da prinudno izvrše njihovo mišljenje.
– Preporuka ombudsama uvijek treba i mora biti shvaćena kao korektivno sredstvo a ne sankcija i to je ono što uporno potenciramo – podvlači on.
Prema njegovim riječima, postoje situacije kada zaštinik ne može pomoći građaninu, a onaj koji treba da pomogne, ne pomaže.
– To su teške situacije kada mi građaninu moramo da objašnjavamo da to nije naša nadležnost. Moramo dosta toga raditi na upoznavanju građana sa nadležnostima ombudsmana – ocjenjuje Bjeković.
Dodaje da ombudsman još sve kadrove angažuje preko Uprave za kadrove, a to stvara pitanje spoljnog utiska nezavisnosti.
– Naš operativni budžet je mali, do 150.000 eura. To je budžet jednog osrednjeg projekta civilnog sektora. Bilo bi dobro da se i ombudsmanskoj instituciji omogući dovoljno sredstava da može da izađe u susret svim inicijativama. Ovakva sredstva koja su na raspolaganju nijesu dovoljna da obezbijede sve funkcije ombudsmana – zaključuje Bjeković.
