Identitet djece je utvrđen u postupku ostvarivanja prava na dodatak za djecu, a novčana naknada se dostavlja nosiocu prava na dodatak – roditelju, staratelju ili usvojiocu, odgovorili su "Danu" iz Ministarstva rada i sociјalnog staranja, na pitanja da li je tačno da će poštari prilikom dostavljanja dječjeg dodatka od oktobra morati da provјeravaјu јesu li sva dјeca kod kuće.

– Nisu nam poznate te informacije, a neosnovane su ako su kao takve plasirane u javnost – tvrde u ovom resoru.

Upitani zašto roditeljima nije data mogućnost izbora u smislu kome odgovara preko pošte, a kome putem bankarskog računa da se isplaćuјe dodatak, u ministarstvu kažu da za djecu koja su ostvarila pravo na dodatak za mališane do šest godina i primaju ga preko komercijalnih banaka, isplata će se nastaviti preko banke.

– Ukoliko iz iste porodice drugo dijete/djeca ostvare pravo na dodatak do 18 godina, za svu djecu iz te porodice isplata će biti izvršena u gotovini, na adresu stanovanja, preko Pošte Crne Gore. Dodatak za djecu samo je jedno od 19 vrsta materijalnih davanja, po Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, pa pravo na dodatak za djecu ne može biti izuzetak od drugih materijalnih davanja. Ova prava mogu da ostvaruju samo građani koji žive na teritoriji Crne Gore. Ministarstvo kao i centri za socijalni rad ulažu kontinuirane napore u sprečavanju zloupotreba materijalnih davanja, uključujući i zloupotrebu koja se dešava da građani koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, a u stvari rade i dugotrajno borave u inostranstvu gdje često već ostvaruju pravo na dječji dodatak – navode u resoru rada i sociјalnog staranja.

Dodaјu da, ilustracije radi, prosječno svakog mjeseca Pošta centrima za socijalni rad vrati oko 300 do 400 neisplaćenih uplatnica.

– To znači da je poslije dva pokušaja isplate na adresu stanovanja od strane Pošte i poslije mjesec koliko je dato da građani taj novac mogu da podignu sa Pošte, sredstva nijesu uručena korisniku materijalnih davanja. Ova sredstva se po osnovu neisplaćenih uplatnica od strane Pošte, vraćaju centru, odnosno u budžet. Vraćene uplatnice su "nalog" socijalnim radnicima da na terenu (kućna posjeta) utvrde činjenično stanje, a kada se najčešće ispostavi da je porodica odselila, a što je osnov za preispitivanje odnosno prekid prava na materijalna davanja. Građani treba da znaju da se mjesečno procesuira (bez predmetnog dodatka za djecu) čak oko 80.000 isplata materijalnih davanja i da je nemoguće da ionako preopterećeni socijalni radnici, vrše mjesečne kontrole promjene adrese svih korisnika. Stoga je sistem vraćanih uplatnica od strane Pošte jedini efikasan mehanizam kontrole, odnosno sprečavanja zloupotreba kada je ova problematika u pitanju – obјašnjavaјu u ministarstvu.

Eventualna isplata preko banaka, kako kažu, otvorila bi mogućnost da pravo na dodatak ostvare i državljani Crne Gore koji ne žive na teritoriji države, gdje u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti centri za socijalni rad nemaju nadležnost u postupcima ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite.