Musolini je pisao kako prijateljsko držanje Jugoslaviji po pitanju sankcija može biti "od velike važnosti za budućnost dvije zemlje". Nekoliko dana kasnije Viola je lično zahvalio Stojadinoviću na ranijoj izjavi i u njoj je vidio konkretnu potvrdu jasne želje aktuelne jugoslovenske vlade za jednim ekonomskim i političkim savezom. Prepiska se nadalje vodila o načinima saradnje u konkretnoj situaciji. Primjena sankcija sa jugoslovenske strane je izgleda namjerno kasnila, ali je morala biti sprovedena. O tome je Stojadinović javljao Italijanima početkom novembra pominjući teškoće jugoslovenske delegacije u Ženevi da opravda kašnjenje. Viola je rekao da je jugoslovenski stav bio različit od ostalih zemalja po ovom pitanju ali da je lično očekivao veći otpor njene delegacije u Ženevi imajući u vidu ranije Stojadinovićeve izjave. Kao datum početka primjene sankcija određen je 18. novembar. Svaki uvoz iz Italije bio je zabranjen, dok je zabrana izvoza stavljena na željezne rude, nikl, alumunijum, boksit, legure gvožđa, kao i na konje i tegleće životinje.
Stojadinović je u novembru, u izjavi Violi, kazao i to da se trenutna situacija mora smatrati kao pauza u popravljanju jugoslovensko-italijanskih odnosa. Naglasio je da je Jugoslavija spremna da izveze svu robu Italiji koja nije pod sankcijama. Podvukao je svoj iskazan prijateljski stav i pored pritisaka koje trpi sa britanske i francuske strane. Viola je tada izjavio da i pored primjene sankcija neće doći do pogoršanja odnosa između dvije zemlje "već da se oni svakim danom sve više poboljšavaju" i da on rješava "čitav niz pitanja sa jugoslovenskom vladom koja su u prošlosti smetala" tim odnosima. Njegova poruka bila je da se treba osloboditi ostataka prošlosti. U jednoj kasnijoj izjavi iz decembra 1935. Stojadinović je konstatovao da su se u posljednjih nekoliko mjeseci odnosi sa Italijom znatno poboljšali. Naravno, u pismu namijenjenom Francuzima podvukao je da je to upravo učinjeno na savjet njih i Britanaca.
Predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije nastavio je da održava odnose sa Musolinijem preko poslanika Viole. U decembru je pokušavao da ga uvjeri da Jugoslavija čini sve u svojoj moći da ublaži sankcije, čak djelovanjem na svoje kolege u okviru Male antante. Naglasio je da se protivi proširenju sankcija na petrolej i uvjeravao da će ga i Rumunija u tome podržati. Kao znak moralne podrške naveo je da je primljena kompletna italijanska literarna i umjetnička produkcija.
Još prije otpočinjanja vojnih operacija u Etiopiji Stojadinović je formulisao jugoslovenski stav kao strogu neutralnost i postupanje u sporazumu sa saveznicima iz Male i Balkanske antante. S druge strane, generalštabu je predočeno da se naročito prate pripreme Italije na Jadranskom moru pošto to "neposredno i najviše interesuje Jugoslaviju". Stojadinović je takođe smatrao da je neophodno da se Italiji daju koncesije u Etiopiji. Savjetovao je politiku koja će biti "mudra kao zmija a neškodljiva kao golubica". Podvukao je da više voli da gleda kako Italija ide u Etiopiju nego na Balkan. Njegov zaključak bio je jasan. Dokle god se Francuska ne odluči na kojoj će strani biti Jugoslavija nema razloga "istrčavati ispred velikih sila".
U kontaktima sa Violom Stojadinović je shvatio da Italijani zaziru od eventualnog vojnog miješanja Velike Britanije i da su bili iznenađeni njenim otporom. Viola se plašio čak i mogućnosti bombardovanja Napulja. To zapažanje predsjednik vlade je prenio knezu Pavlu 20. septembra. Taj strah povećao se kada je jedan njemački list objavio da su Britanci predložili knezu Pavlu saradnju na Jadranu i navodno tražili ustupanje nekih jugoslovenskih luka. Stojadinović je to najoštrije demantovao kod italijanskog poslanika. Odgovorio je Violi da se takve glasine moraju smatrati ne samo za fantastične već i "uvredljive za Jugoslaviju". Čak je rekao da će poslaniku Dučiću lično naložiti da demantuje takve vijesti u Rimu. Odbijen je i jedan britanski predlog da se da izjava kako bi Jugoslavija u slučaju italijanskog napada na Veliku Britaniju stala uz nju. I generalštab je savjetovao protiv bilo kakve vojne akcije protiv nadmoćnije Italije.
Priredio:
MILADIN VELjKOVIĆ
(Nastaviće se)
