
Prateći dalje Kisindžerovu posjetu Bliksom istoku, Ministarstvo inostranih poslova navodi: "Boravak Kisindžera u Egiptu protekao u znaku isticanja želje SAD za razvijanjem odnosa i uvjeravanja da će nastaviti sa naporima za mir… Kisindžer je nastojao na postepenom rješavanju krize. Razdvajanju i odvojenom rješavanju pojedinih problema što implicira bilateralne dogovore. Uglavnom ignorisao palestinski problem, a u pogledu metoda dao prioritet pregovaranju – svojim akcijama mimo Ženeve. Od početka stavljao u izgled novo djelimično povlačenje Izraela, prije svega sa Sinaja".
U prethodnim razgovorima sa saveznim sekretarom Milošem Minićem, Kisindžer je dobio poziv da posjeti Jugoslaviju, što je on i prihvatio. Posjeta Jugoslaviji je uvrštena u okvir njegove turneje – posjeta nizu zemalja koje se nalaze u širokoj zoni južnih granica SSSR-a: Indija, Bangladeš, Pakistan, Avganistan, Iran, Rumunija, Jugoslavija, Italija, što je u Jugoslaviji tumačeno kao namjera Sjedinjenih Američkih Država "da pokažu SSSR-u da u tim zemljama imaju značajne interese i da neće sa njima razgovarati preko Moskve".
Načelnik u Stejt departmentu Endrjus izložio je stavove pred dolazak Kisindžera u Jugoslaviju 9. oktobra, jugoslovenskim diplomatama. Osnovna sadržina razgovora su politički odnosi u okviru interesa dvije strane, polaze od ocjene da odnosi dvije zemlje nijesu prolazili kroz ozbiljne padove uprkos povremenim oštrim sukobima na međunarodnom planu. Bilateralni odnosi su imali kontinuitet jer su to zahtijevali značajni interesi obje strane. "Vjerovatno će Kisindžer iznijeti politički interes SAD za dugoročnu saradnju sa Jugoslavijom i očekuje od predsjednika Tita da čuje interes Jugoslavije za odnose sa SAD. Poznati su okviri i linija tih interesa ali prostora ima dosta za razvoj odnosa kao i do sada ili čak bolje. U okviru političkih interesa biće dotaknuta i sva relevantna pitanja. Kisindžer će biti veoma zahvalan ako čuje ocjenu odnosa sa Italijom kao što će biti spreman da informiše o odnosima SAD sa Italijom i cijelim regionom. Pored razgovora o odnosima uključujući Zapad, Bliski istok, Kisindžer će svakako informisati o razgovorima sa Sovjetskim Savezom, Detantu, a interesovaće ga odnosi Jugoslavije i SSSR-a kao i dublja filozofija i politika nesvrstanosti kao i praktične akcije."
Jugoslovenska administracija u pripremi Kisindžerove posjete ukazala je na to da "do posjete državnog sekretara SAD dr Kisindžera Jugoslaviji dolazi u vrijeme veoma složene i teške međunarodne situacije. […] Odlaskom Niksona nije došlo do bitnih promjena u osnovnim strateškim ciljevima američke spoljne politike, ali se već sada sa dosta izvjesnosti može reći da je došlo do izvjesnih promjena u redosljedu njenih prioriteta, što održava i promjene kako u odnosima snaga u svijetu, tako i SAD. Prethodni susret saveznog sekretara Miloša Minića i Kisindžera je protumačen na sljedeći način: "Prilikom susreta Minića sa Kisindžerom septembra o.g. razgovor se skoro isključivo vodio o našim kritičnim izjavama prema politici SAD i sa američke strane je na određen način uslovljeno otvaranje ranije načelno dogovorene posjete Kisindžera, našim većim obzirima u javnim izjavama u odnosu na SAD. Naš odgovor je, kao što je poznato, bio odlučno stavljanje do znanja na odmjeren način da ostajemo dosljedni svojoj politici nesvrstavanja, da nikakve pritiske ne prihvatamo i da zadržavamo trajnu orijentaciju na razvoj dobrih odnosa i svestrane saradnje sa SAD na obostrano usvojenim osnovama i načelima. Međutim, nakon kratkog vremena, sa američke strane je došao predlog o fiksiranju posjete jer su i ovog puta uvidjeli da bi ovakvo njihovo postavljanje vodilo jedino ka konfrontaciji i ponovnom zahlađenju političkih odnosa sa svim negativnim posljedicama po njihove interese i pozicije u odnosu na Jugoslaviju i šire."
PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ
(NASTAVIĆE SE)
Коментари (2)
Оставите свој коментар