– U memorandumu pokrajinske vlade Koruške podvučeno je da Drava ne čini prirodnu granicu budući da ne predstavlja element razdvajanja, već element jedinstva, te da se ne radi o graničnoj liniji "između dvije različite prirodne i kulturne forme". U memorandumu su takođe analizirani i privredni aspekti eventualnog pomjeranja jugoslovensko-austrijske granice na rijeku Dravu. Podvučeno je da su južna i sjeverna obala Drave upućene jedna na drugu, a naglašena je i važnost oblasti južno od Drave za snabdijevanje Klagenfurta i Vilacha životnim namirnicima. Kao ilustracija te činjenice iznijet je podatak da su mnoga industrijska postrojenja južno od Drave svoje proizvode prodavala upravo u oblastima sjeverno od Drave i tamo nabavljala potrebne sirovine. Pored toga, navedeno je i da u Sloveniji ne postoji potreba za proizvodima iz južne Koruške. U memorandumu je dalje zaključeno da bi eventualno pripajanje teritorije južno od Drave Jugoslaviji dovelo do pogoršanja saobraćajnih komunikacija u Koruškoj. U memorandumu od 1. oktobra 1945. godine iznijeti su i istorijski argumenti protiv eventualnog odvajanja južne Koruške. Naglašeno je da Drava nikada nije bila granica, s obzirom na to da Karavanke sa vrhovima od 2.000 metara predstavljaju "od prirode povučenu granicu".
U zaključnom poglavlju memoranduma provizorna vlada Koruške je kao dodatni argument protiv pripajanja Koruške Jugoslaviji iznijela činjenicu da bi od takve korekcije jugoslovensko-austrijske granice Jugoslavija malo profitirala, dok bi Austrija time pretrpjela veliku štetu:
"Ako jugoslovenska vlada sada zatraži granicu na Dravi taj zahtjev se može objasniti jedino time da ona (Jugoslavija) u svakom slučaju želi da za sebe obezbijedi teritorijalni dobitak kao nagradu za istaknuto učešće u borbi protiv nacionalsocijalističke Njemačke. Ovo teritorijalno proširenje za obnovljenu veliku Jugoslaviju ne bi bilo značajan teritorijalni dobitak i ni u kom slučaju ne bi bilo od životnog interesa za Jugoslaviju. Nasuprot tome za malu Austriju i posebno za pokrajinu Korušku gubitak ove oblasti (...) bio bi povezan sa najtežim privrednim posljedicama."
Osim toga, privremena pokrajinska vlada Koruške je u Memorandumu br. 2 izrazila spremnost da podrži razvoj institucija slovenačke manjine u Koruškoj. Ukazano je na to da je nemijenjanje jugoslovensko-austrijske granice u interesu stanovništva i da se pitanje manjinskih prava koruških Slovenaca može riješiti pregovorima Jugoslavije i Austrije.
Prvi poslijeratni izbori u Austriji 25. novembra ponovo su iznijeli na vidjelo nesuglasice između Jugoslavije, sa jedne strane, i Austrije i zapadnih okupacionih vlasti, sa druge strane. Jugoslovenski režim je protestovao protiv organizovanja izbora u djelovima Austrije čije je pripajanje tražila jugoslovenska strana. Nezadovoljni ovom odlukom bili su i projugoslovenski orijentisani koruški Slovenci okupljeni oko Osvobodilne fronte za Slovensko Koroško.
Već 22. septembra 1945. godine vođstvo Osvobodilne fronte za Slovensko Koroško obavijestilo je britanske okupacione vlasti o osnivanju ove političke organizacije koruških Slovenaca. Ovoj informaciji priložen je i program Osvobodilne fronte. U programu OF stajalo je, pored ostalog, da se organizacija bori za narodnu demokratiju (ljudska demokratija), konačno uništenje "nacističkih elemenata" i "nacističke ideologije", te ravnopravnost Austrijanaca i austrijskih Slovenaca na političkom, administrativnom i kulturnom nivou.
U pismu predsjedniku Osvobodilne fronte, Joški Tischleru, 17. oktobra 1945. godine, britanske okupacione vlasti informisale su OF o svojoj odluci da savezničkoj komisiji predlože priznavanje ove slovenačke političke organizacije. Britanci su, međutim, upozorili Osvobodilnu frontu da pitanje pripajanja Koruške Jugoslaviji izostavi iz predizborne kampanje.
Ubrzo potom pokazalo se da britanske okupacione vlasti nijesu bile spremne da tolerišu projugoslovensku politiku Osvobodilne fronte. Početkom novembra 1945. godine Britanci su od OF tražili da se zvanično odrekne svog glavnog cilja – pripajanja Jugoslaviji. Tischler je popustio pod pritiskom i 5. novembra potpisao deklaraciju o odricanju od zahtјeva za modifikovanjem jugoslovensko-austrijske granice.
Priredio:
MILADIN VELjKOVIĆ
(Nastaviće se)
