Evropska unija (EU) bi mogla da zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Gordana Đurović i istakla da bi od Unije trebalo zatražiti da posreduje u političkom dijalogu i tako brže pomogne državi da izađe iz krize.

Ona je u intervjuu agenciji MINA kazala da Crna Gora, da bi izašla iz trenutne političke i institucionalne krize, treba da ide mapom puta do demokratskih institucija, a da važne aktivnosti počinju januarom.

"Mapa puta počinje inkluzivnim dijalogom parlamentarnih stranaka o izboru sudija Ustavnog suda po otvorenom konkursu. U januarskoj mapi puta, tačnije od 20. januara, počinje teći rok u kom predsjednica Skupštine može da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore. Konačno, krajem januara trebali bi znati i da li će biti nove vlade ovog izbornog ciklusa ili će se ići na vanredne parlamentarne izbore", navela je Đurović.

Ona je kazala da, očekujući ishode navedenog, pratimo turbulencije i na lokalu, te da poneki lokalni izbori dođu kao očuvanje "izborne kondicije".

"Poslije predsjedničkih izbora, očito da ove nestabilne političke prilike vode zemlju ka vanrednim parlamentarnim izborima. Možemo zaključiti da nam u narednoj godini samo izbora neće faliti", rekla je Đurović.

Ona je ocijenila da će se iz krize sporo izlaziti, dodajući da očuvanje mira i bezbjednosti, postaje i ostaje supravrijednost našeg društva.

"Ako očuvamo mir, imamo sve. Međutim, ako politička i institucionalna kriza nastave kliziti ka bezbjednosnoj krizi, te se ugrozi mir u zemlji, biće to ekstremno teška godina, puna izazova. Jednostavno i kratko, sa mirom imamo sve, bez mira nemamo ništa", istakla je Đurović.

On je kazala da su EU integracije definitivno značajno usporene.

"Zatvorio se junski ‘evropski prozor, a i vrata su se pritvorila jer rezultata nema, a politička kriza se produbljuje. U decembru nije bilo ni takozvane političke međuvladine konferencije u Briselu, na kojoj bi se obje strane makar sastavile da progovore o političkoj krizi i prioritetima za izlazak iz iste", navela je Đurović.

Kako je dodala, ni pregovaračka poglavlja, koja su blokirana zbog duboke političke i institucionalne krize, niko ne spominje.

"Evidentiraju se i iznačajna gubljenja dragocjenih evropskih grantova, jer nismo uspjeli da na vrijeme isplaniramo kofinansiranje crnogorske strane, dokumentaciju i prateću podršku neke evropske banke sa odgovarajućim kreditom", rekla je Đurović, ističući da je rizik gubljenja dodatnih IPA sredstava veoma ozbiljan.

Ona je kazala da Crnu Goru potresa i duboka administrativna kriza.

Upitana da li postoji bojazan da će Crna Gora, ukoliko se kriza nastavi, biti "gurnuta" u međunarodnu izolaciju, Đurović je rekla da EU ima mehanizme da Crnu Goru izoluje kao državu u procesu pregovora, jer se ne mogu izolovano "kazniti" određeni politički akteri i predstavnici institucija koje krše Ustav.

"Neodgovornim ponašanjem čelnika naših institucija i predstavnika političkih partija većine, EU može kazniti sve nas", ocijenila je Đurović.

Ona smatra da bi EU mogla i da zaustavi pristupne pregovore sa Crnom Gorom.

Đurović je kazala da će EU već početkom ovog mjeseca napraviti ozbiljnu procjenu situacije, i da su im na raspolaganju instrumenti za brzo reagovanje.

"Međutim, mnogo je lakše obustaviti, nego ponovo otvoriti pregovarački proces. Stoga je razumniji pristup da se zatraži fasilitacija, odnosno posredovanje u političkom dijalogu, te njegovo olakšavanje, kako bi ‘evropljan‘ bili svjedoci dubine naše krize i možda onda uspjeli i brže pomoći. A očito je da nam takva podrška treba. Ovo je ipak ‘evropsko dvorište‘", naglasila je Đurović.

Ona je kazala da brojne posjete svjetskih i evropskih zvaničnika, od specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država do šefova diplomatija država članica EU, znače prepoznavanje dubine političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi.

"Za očekivati je da se početkom godine i zvanično zatraži posredovanje EU u političkom dijalogu u Crnoj Gori", rekla je Đurović.

Ona smatra da politički akteri u Crnoj Gori ne shvataju ozbiljno upozorenja EU i da je to veliki problem.