– Evropski put ne znači odricanje od drugih tema, već njihovo odgovorno usklađivanje sa ciljevima koji donose dugoročnu korist svim građanima Crne Gore – istakao je Zenović. 

Kako je naglasio, suština je da je put ka EU izazovan i kompleksan, ali su ciljevi važni za nas kao društvo, za sve građane ove zemlje. Zenović je kazao i da Hrvatska ne blokira proces EU integracija, već skreće pažnju na pitanja koja percipira kao bilateralne izazove i koja zahtijevaju posvećen zajednički rad.

– Veliki dio tih izazova predstavlja nasleđe nemarne politike koja je decenijama odlagala njihovo rješavanje, često bez vizije ili političke volje da naprave iskorake u suočavanju sa prošlošću, a zarad naše zajedničke budućnosti – rekao je Zenović.

Od očekivanog zatvaranja četiri pregovaračka poglavlja, Crna Gora je zatvorila tri. Preostalo nam je da zatvorimo 27 poglavlja za dvije godine. Da li je to realno vrijeme za zatvaranje navedenog broja poglavlja i koja su to poglavlja koja nas najviše mogu kočiti?

Da ne zaboravimo i poslednja dva poglavlja: poglavlje 34, koje određuje učešće Crne Gore u institucijama EU, i poglavlje 35 – ostala pitanja, a o kojima se pregovara na samom kraju procesa. U odnosu na 33 poglavlja koja se odnose na pravnu tekovinu EU, zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u 2024. godini predstavlja značajan uspjeh za Crnu Goru. Da podsjetim, u posljednjih sedam godina nijesmo zatvorili nijedno poglavlje, a u cijeloj posljednjoj deceniji devet država kandidata za pristupanje Evropskoj uniji zatvorilo je svega pet poglavlja. Zato je to uspjeh, mali, ali za proces proširenja suštinski i simbolički važan. Zasluge za novi optimizam ideje proširenja EU pripadaju Crnoj Gori, Evropskoj komisiji, ali i svim državama članicama EU. Crna Gora je u ovoj godini dobila IBAR, postala članica SEPE, dobila pozitivan izvještaj Evropske komisije, zatvorila tri poglavlja i imala tri međuvladine konferencije. Zahvaljujući tome, ona je danas mali, ali stameni svjetionik politike proširenja Evropske unije u novoj geopolitičkoj stvarnosti.

Zatvaranje preostalih poglavlja u naredne dvije godine predstavlja ambiciozan, ali dostižan cilj. To će zahtijevati punu posvećenost, rad bez političkih distrakcija, te snažan osjećaj odgovornosti kako od strane institucija, tako i od društva u cjelini. Evropska perspektiva mora biti zajednički prioritet, jer samo tako možemo postići potrebnu dinamiku i konsenzus u procesu integracija.

Izazovi su, naravno, prisutni i nipošto nisu zanemarljivi. Najveću pažnju zahtijevaju poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, slobodu izražavanja i borbu protiv korupcije. Ova pitanja su suštinski pokazatelj spremnosti Crne Gore da u potpunosti usvoji evropske standarde i vrijednosti koje su u samom temelju evropske ideje. Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene nameće kompleksne tehničke i finansijske zahtjeve, koji ga čine jednim od najizazovnijih poglavlja. Za Crnu Goru, koja je Ustavom sebe definisala kao ekološku državu, za ovaj prostor, koji je svojevrsno čudo prirode kojeg smo nedovoljno svjesni, ovo poglavlje biće svojevrsna zaštita ekosistema kako bi on ostao i narednim generacijama, istovremeno čineći našu okolinu, vodu, vazduh i šume zdravijim za naš život. Poglavlje 12 – bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, iza kojeg stoji cijela EU filozofija "od njive do trpeze", podrazumijeva složen sistem pravila, procedura i standarda, koje treba pretočiti u podzakonske akte i pravilnike, uz vrlo zahtijevan i skup sistem inspekcijskog nadzora. Ali, cilj je da ostvarimo ono što su i naši preci znali u nemaštini – značaj zdrave, organske hrane i da to zahtijeva korake i procedure da bi kvalitet onoga što unosimo u organizam, ali i onog što se plasira na zajedničko unutrašnje tržište, bio visok. Ostala poglavlja su manje kompleksna, ali i ona nose izazove. Suština je da je put izazovan i kompleksan, ali da su ciljevi važni za nas kao društvo, za sve građane ove zemlje.

Imajući u vidu da je Hrvatska blokirala zatvaranje poglavlja 31, da li treba da se zabrinemo za ubuduće, posebno ako znamo da je zvanični Zagreb poslao non-pejper u kojem traži rješavanje niza otvorenih pitanja sa Crnom Gorom?

Važno je istaknuti da Hrvatska nije bila saglasna sa zatvaranjem poglavlja 31, ali da je omogućila održavanje međuvladine konferencije i privremeno zatvaranje tri pregovaračka poglavlja. Time je poslala jasnu poruku podrške evropskom putu Crne Gore, što ukazuje na konstruktivan i odgovoran pristup prema širem kontekstu evropskih integracija. Hrvatska, dakle, ne blokira proces, već skreće pažnju na pitanja koja percipira kao bilateralne izazove i koja zahtijevaju posvećen zajednički rad.

Nažalost, veliki dio tih izazova predstavlja nasleđe nemarne politike koja je decenijama odlagala njihovo rješavanje, često bez vizije ili političke volje da naprave iskorake u suočavanju sa prošlošću, a zarad naše zajedničke budućnosti. Kao rezultat toga, aktuelna vlada suočava se s teretom dugogodišnjeg nemara, premda jasno opredijeljena da uloži iskrene napore kako bi se ova pitanja riješila u duhu dobrosusjedskih odnosa i međusobnog povjerenja.

Crna Gora je pokazla spremnost da odgovori na izazove kroz konkretne predloge i korake, čime potvrđuje svoju odgovornost i zrelost u vođenju bilateralnih odnosa. Ovo je prilika ne samo za rješavanje naslijeđenih problema, već i za jačanje međusobnih veza i osnaživanje evropske perspektive regiona.

Uz otvoren, dobronamjeran i principijelan pristup, uvjereni smo da ćemo ostvariti vidljive rezultate i jačati partnerske odnose kroz izgradnju trajnih mostova povjerenja. Dobrosusjedski odnosi nisu samo temelj evropskih vrijednosti, već i ključni faktor za stabilnost i napredak regiona.

Da li će "Barometar 26" zaživjeti i omogućiti nesmetan fokus isključivo na EU agendu, i jesmo li politički zrelo društvo da ostavimo po strani pitanja koja dijele zarad ulaska u EU?

Nesumnjivo je da Vlada ima najveću odgovornost da preuzme lidersku ulogu i osigura da se reformski procesi odvijaju nesmetano. Međutim, evropski put Crne Gore nije, niti može biti odgovornost samo jednog aktera – to je zajednički poduhvat, u kojem svi, kao društvo, imamo svoju ulogu i odgovornost. Podrška građana, koji u velikoj mjeri prepoznaju evropsku perspektivu kao prioritet, predstavlja temelj ovog procesa. Njihova vjera u evropske vrijednosti daje snagu reformama. Civilno društvo i mediji, kao čuvari javnog interesa, imaju nezamjenjivu ulogu – kroz stručan doprinos, promovisanje transparentnosti i osnaživanje dijaloga o važnosti reformi pomažu da zajednički gradimo bolju budućnost.

Politička zrelost društva mjeri se našom sposobnošću da strateške ciljeve, poput evropskih integracija stavimo iznad podjela koje nas sputavaju. Evropski put ne znači odricanje od drugih tema, već njihovo odgovorno usklađivanje sa ciljevima koji donose dugoročnu korist svim građanima Crne Gore.

U tom kontekstu, "Barometar 26" ima potencijal da postane moćan alat za unapređenje našeg puta ka EU. No, njegov uspjeh zavisi od toga da li ćemo ga svi prepoznati kao zajednički instrument koji nas ujedinjuje u ostvarivanju vizije evropske Crne Gore i društva u kojem evropske vrijednosti nijesu samo sredstvo, nego i cilj, nisu forma, nego suština, nisu slova zakona, nego svakodnevica koja se živi.