Poslije povlačenja jedinica jugoslovenske vojske iz okupiranih oblasti Austrije strogo kontrolisana jugoslovenska štampa nastavila je kampanju protiv stavova Austrije i zapadnih saveznika o problemu Koruške. Anonimni autor članka, objavljenog u "Politici" 18. maja 1945. godine, nije mogao da sakrije razočarenje zbog odluke zapadnih saveznika da Jugoslaviji onemoguće učešće u okupaciji djelova Austrije. U tekstu je, međutim, naglašeno da će Jugoslavija, uprkos povlačenju trupa iz Austrije nastaviti da insistira na teritorijalnim zahtjevima prema Austriji. Osim toga, autor teksta od 18. maja otkrio je i buduću taktiku jugoslovenskog režima u borbi za Korušku. U tekstu je, naime, najavljeno da će Jugoslavija zahtjev za pripajanjem dijela "slovenačke teritorije" Koruške iznijeti na mirovnoj konferenciji.
U izvještajima i komentarima u jugoslovenskoj štampi, koji su se bavili koruškim pitanjem, oštro je kritikovano stanje u Koruškoj. Akcenat je stavljen na navodnu represiju nad slovenačkim stanovništvom Koruške, koje je, prema navodima u jugoslovenskoj štampi, insistiralo na ujedinjenju sa Jugoslavijom. Za represiju nad Slovencima u Koruškoj jugoslovenski propagandni aparat je odgovornost svaljivao na britanske okupacione vlasti u Koruškoj, ali i na austrijsku stranu. U tekstu objavljenom u "Politici" 25. maja 1945. godine detaljno se govori o hapšenjima "slovenačkih antifasista" u Koruškoj, koja sprovode saveznička i lokalna policija. Istog dana u "Politici" je objavljen izvјeštaj o brojnim skupovima Slovenaca u različitim mјestima u Koruškoj, na kojima je traženo pripajanje Jugoslaviji i povratak jugoslovenskih trupa u Korušku. Mјesec dana kasnije beogradski dnevnik objavio je intervju sa slovenačkim "antifašistkinjama" iz Koruške, koje su učestvovale na kongresu AFŽ-a. One su u intervjuu za "Politiku" govorile o "srećnim danima" tokom kratkotrajne jugoslovenske okupacije Koruške i naglasile da se poslije povlačenja jugoslovenske vojske iz Austrije osjećaju usamljeno. Osim toga "antifašistkinje" su u intervjuu opisale navodne progone kojima su bili izloženi koruški Slovenci.
U propagandnoj kampanji vezanoj za pitanje statusa Koruške u prvim mјesecima poslije završetka Drugog svjetskog rata učestvovao je i organ Komunističke partije Jugoslavije "Borba". U članku od 28. juna 1945. godine partijski dnevnik je izvještavao o pritiscima na koruške Slovence poslije završetka rata. Nekoliko nedjelja kasnije "Borba" je pokrajinsku vladu Koruške optužila za sprovođenje germanizacije slovenačkog stanovništva preko lokalnog školskog sistema. Početkom oktobra 1945. godine "Borba" je prenijela informaciju novinske agencije Tanјug o zapošljavanju bivših nacista u policijskoj službi u koruškom mјestu Eisenkapel.
Austrijska strana je još prije upada jugoslovenskih trupa u Korušku najavila da Austrija neće prihvatiti eventualno odvajanje Koruške. U proklamaciji privremene pokrajinske vlade Koruške od 6. maja 1945. godine podvučeno je da je prioritet pokrajinske vlade opstanak "slobodne i nedeljive Koruške". Dva mjeseca kasnije, pokrajinska organizacija austrijske Narodne partije proklamovala je dokument pod nazivom "Smernice br. 1", u kome je, između ostalog stajalo, da za stanovnike Koruške počinje "politički rad za našu nedјeljivu Korušku u slobodnoj, demokratskoj i nezavisnoj Austriji".
Austrijska strana je tokom prvih poslijeratnih mjeseci internacionalizacijom koruškog pitanja pokušala da se suprotstavi jugoslovenskim teritorijalnim zahtjevima. U memorandumu, koji je 12. septembra 1945. godine predat britanskim okupacionim vlastima, pokrajinska vlada Koruške podvukla je geografsko, privredno, istorijsko i kulturno jedinstvo Koruške.
Dvije nedjelje kasnije privremena vlada Koruške je britanskim vojnim vlastima predala "Memorandum br. 2 o nemogućnosti granice na Dravi, zahtijevane od strane Jugoslavije". Novi memorandum predstavljao je reakciju koruške pokrajinske vlade na informacije "iz različitih izvora" da jugoslovenska strana namјerava da predloži rijeku Dravu kao granicu između dvije države. U memorandumu je podvučeno da bi u tom slučaju Austrija izgubila između 1.000 km2 i 1.100km2, na kojima je živjelo oko 40.000 ljudi i da bi gubitak tih oblasti imao kobne posljedice po Austriju.
Memorandum pokrajinske vlade Koruške iznio je različite argumente protiv takve varijante korekture granične linije između Jugoslavije i Austrije.
Priredio:
MILADIN VELjKOVIĆ
(Nastaviće se)
