Bijela kuća, ilustracija / -SHUTTERSTOCK
20/07/2024 u 09:06 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Ko će sve izgubiti američke izbore

U odsustvu neke dramatične promjene, SAD i njihov globalni uticaj mogli bi biti najveći gubitnik ovih izbora. Što više Amerika djeluje zahvaćena krizom i opasna – a pucnjava u Pensilvaniji prošlog vikenda samo će doprinijeti tome – zemlji je više potreban predsjednik koji je u stanju ne samo da govori o budućnosti, već i da je predstavlja

Sve do trenutka kada je metak okrznuo uho Donalda Trampa, kampanja za predsjedničke izbore u SAD ličila je na tragikomični okršaj između "osuđenika" i "slabića". Debakl ostarjelog Džoa Bajdena u nedavnoj debati sa njegovim, gotovo jednako ostarjelim prethodnikom, pothranio je već rastući osjećaj opasnosti u kom se nalazi američka demokratija, bez obzira na to ko od njih dvojice izađe kao pobjednik u novembru.

Napad na Trampov život dramatično je pojačao ovaj osjećaj krize. Užasna provala nasilja u kampanju donijela je sa sobom bauk demokratije koja se pretvara u građanski rat.

Mi koji ne živimo u Americi nekad smo žarko priželjkivali da damo svoj glas na američkim izborima. Oduvijek su djelovali dramatično i bivali manje predvidivi, a teatralniji i konsekventniji od bilo čega što bi naše demokratije bile u stanju da serviraju – da ne pominjem sukcesiju gerijatrijskih lidera u starom Sovjetskom Savezu, namještene izbore u Rusiji danas ili prigušene kongrese Komunističke partije Kine.

Tako su 2008. godine, na primjer, mnogi u svijetu navijali za Baraka Obamu – baš kao što su nekad sanjali o putovanju u svemir. Ili 2020. godine, kada se širom svijeta "glasalo" o ishodu Trampove kampanje za reizbor.

Ovo bi, međutim, mogla biti godina u kojoj američki izbori konačno gube svoju magiju. Novembarsko glasanje vjerovatno će biti najvažniji izbori u prethodnih nekoliko generacija. Ali kada razgovaram sa ljudima van SAD, više ih ne čujem kako maštaju o učešću na jedinim stvarno važnim izborima. Komentatori širom svijeta s pravom kažu da se Amerika suočava sa dramatičnom odlukom. Ali nešto se promijenilo. Gledano izdaleka, kontrast između Bajdena i Trampa ne izgleda tako oštro kao nekada. Ljudi vide samo dva stara momka koji su bili nepopularni predsjednici.

U svom nedavnom tekstu koji je izazvao mnogo diskusija, istoričar Najl Ferguson kaže da poređenja između današnje gerontokratske politike u Americi i poslednjih godina Sovjetskog Saveza, mada mogu biti varljiva, ipak pružaju značajne uvide. U pravu je: poređenja nisu predviđanja već upozorenja.

Vašington 2024. svakako nije Moskva kasnih osamdesetih. Američka ekonomija je jaka, američka vojska je zastrašujuće silna, i ljudi su još uvijek spremni da rizikuju svoj život da bi došli u Ameriku. Ipak, ukazuje se konsenzus da je, kao što se to dogodilo pred kraj Sovjetskog Saveza, američko društvo u krizi, a američka moć u opadanju.

U odsustvu neke dramatične promjene, SAD i njihov globalni uticaj mogli bi biti najveći gubitnik ovih izbora. Što više Amerika djeluje zahvaćena krizom i opasna – a pucnjava u Pensilvaniji prošlog vikenda samo će doprinijeti tome – zemlji je više potreban predsjednik koji je u stanju ne samo da govori o budućnosti, već i da je predstavlja.

Leonid Brežnjev, generalni sekretar sovjetske komunističke partije, umro je 1982, u 75. godini. Kao i mnoge njegove kolege iz Politbiroa, bio je star i bolestan. Zamijenio ga je šef KGB-a Jurij Andropov koji je imao ambiciju da obnovi, ili bar disciplinuje sovjetski režim. Ali i on je bio star i nemoćan, i umro je samo 15 mjeseci pošto je preuzeo dužnost.

Andropova je naslijedio 73-godišnji Konstantin Černjenko. Ne zna se šta je Černjenko htio da uradi, jer je i on preminuo samo godinu dana kasnije. Kada je 1985. na vlast došao Mihail Gorbačov, najmlađi član Politbiroa, obnova režima postala je nemoguća misija.

Bio sam u svojim dvadesetim kada se sve to dešavalo i moj pogled na komunistički režim i njegovu budućnost oblikovala je serija sahrana. Sovjetski Savez je praktično izdahnuo od iscrpljenosti čekanja u redu na oproštajima od svojih lidera.

Naredni mjeseci će oblikovati pogled na američku demokratiju i mladih i starih, i američkih građana i stranaca. Magija demokratije leži u njenoj sposobnosti obnavljanja i samokorekcije. U tom smislu, ni Bajdenova ni Trampova pobjeda ne obećavaju susret sa budućnošću. Bajden je plemeniti branilac svijeta koji je nestao, dok Tramp, nažalost, osvetu smatra veličinom.

Bajdenov tabor mora da shvati da je, u trenucima kao što je ovaj, veći rizik ne rizikovati. Ako ljudi više ne očekuju da se demokratija može promijeniti u trenutku krize, ona će izgubiti svoju najvažniju prednost u odnosu na nedemokratske režime.

Financial Times, prevela Milica Jovanović

peščanik.net

(Autor je politolog)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana”

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
ТАГОВИ
STAVAMERIKAIZBORI
08. septembar 2024 02:21