Premijer i bojkot trgovina

Premijer Milojko Spajić je u poslednjih 10-15 dana dao dvije, vjerujem, nepromišljene "izjave": podržao je organizaciju "Alternativa" u bojkotu velikih trgovinskih lanaca zbog visokih cijena i nazvao analizu Ekonomskog fakulteta o uzrocima visokih cijena u prodavnicama sramnom.

Piše: dr Ilija Kračković

Ovakvim stavom, premijer je pokazao najmanje dvije stvari: da nije dublje zašao u suštinu većeg uticaja institucije na čijem se čelu nalazi, na samu inflaciju i i da nije dublje ni zašao u nadležnosti Vlade u sputavanju ove strašne pošasti – inflacije, koja iz dana u dan sve više steže omču oko vrata i ovako osiromašenih građana.

G. Spajiću, lično ne podržavam bojkot, ali jesam za punu kontrolu uzroka koji dovode do inflacije, a to je Vaša nadležnost. Pitanje marži, njihove visine, zatim opterećenja trgovina nametima, poreza, carina, akciza, kao i dijelom kontrola neto nabavnih cijena od domaćih dobavljača je Vaša nadležnost. Uvozne cijene Vi ne možete utvrđivati. S obzirom na to da su obje Vaše izjave vezane za istu pojavu, pokušaću jednom kratkom ekonomskom analizom da Vam ukažem na neke bitne stvari, koje svih ovih 35 godina, a i danas utiču na ekonomiju Crne Gore, pa i na ovaj problem. Prvo da istaknem da su sve vlade od 1991. do danas vodile pogrešnu ekonomsku politiku, pa i Vaša nije izuzetak. Moram reći da je bilo i dosta objektivnih okolnosti – ratovi u okruženju, sankcije, ali ni takve stvari nijesu smjele do kraja uništiti crnogorsku ekonomiju. Sada ću se fokusirati na Vas i na Vašu Vladu, u kojoj ste prisutni preko tri godine, što kao ministar finansija i sada kao premijer. Priznaćete da je to dosta vremena da se bar sa mrtve tačke pokrenu neka pogubna dosadašnja rješenja. Osim praznih obećanja, populističkih izjava, enormnog zapošljavanja, uglavnom u administraciji, izostanka investicija, nastavka urušavanja ionako urušenog realnog sektora, stvari se nijesu ni za jotu pokrenule naprijed.

Podsjetiću Vas, g. premijeru, da Crna Gora s obzirom na veličinu i broj stanovnika posjeduje resurse među prvima u Evropi. Po tom pitanju je ispred Engleske, Luksemburga, Švajcarske a po stepenu valorizacije je među poslednjima. Indeks po tom pitanju je ispod 20 odsto. Dakle, ekonomski indikatori razvijenih zemalja koje imaju resurse lošije od Crne Gore su za 3 do 3,5 puta bolji od Crne Gore – BDP, zaduženost, zarade i sl. Dakle, nešto je ipak trulo u Crnoj Gori – a to je na prvom mjestu do sada vođena ekonomska politika.

Pričate o podizanju plata, penzija, investicija, brzim cestama, međutim, to su sve prazna obećanja. Plate i penzije su samo nominalno porasle, a kupovna moć je manja nego prije tri godine. Investicija nema, kao što vidite, a brze ceste su samo u povoju. Hvalite se da nam je zaduženost na nivou Mastrihta (60 odsto) i pominjete neke razvijene zemlje koje imaju i do 100 odsto. G. Spajiću, moje analize pokazuju da Crna Gora, što se tiče stepena zaduženosti, ne bi smjela da prebaci 20 odsto. A znate li zbog čega? Zbog toga što ima realni sektor ispod 8 odsto, i to nešto poljoprivrede i energetike. Razvijene zemlje mogu da se zaduže i preko 100 odsto, jer imaju realni sektor iznad 70 odsto i mogu da otplaćuju kredite. Mi ćemo, g. Spajiću, sa ovakvom politikom zaduživanja, "tobože" za refinansiranje, za 3-5 godina doživjeti bankrot. Zaduženost, vidite i sami raste i rašće, isključivo zbog činjenice da nemamo novih investicija u razvoj realnog sektora. Najavljivali ste milijarde iz Japana, Singapura i ko zna odakle, vidite da od toga nema ništa, samo pusti populizam. Zar nije porazno da Crna Gora uvozi hrane za 400 miliona više od cjelokupnog izvoza a posjeduje najveći procenat obradivog zemljišta po glavi stanovnika. 1999. godine bio sam sa Vladinom delegacijom u posjeti Izraelu. Po površini je veći od Crne Gore, a 10 puta po broju stanovnika. Na polupustinjskom zemljištu oni obezbjeđuju hranu za domicilno stanovništvo, za turiste kojih je skoro sedam puta više od nas i izvoze u 40 zemalja svijeta. Da Vam ne pominjem Holandiju, Švajcarsku i još neke zemlje. Svoju agendu zasnivate na turizmu, poljoprivredi, zelenoj energiji, digitalnoj transformaciji i energetici. Kakvoj poljoprivredi, kada danas imate za trećinu manje poljoprivrednih gazdinstava u odnosu na prije deset godina, a sjever Crne Gore se sav iseli. A Vi, isključivo populistički, najavljujete projekat Velje brdo, dakle još jedan grad, kako bi se iselilo i ono malo stanovnika sa sjevera u Podgoricu, i za 20 godina napravili Podgoricu najsiromašnijim gradom. Dakle, ovo je samo dio stanja zbog kojih ste dali one dvije izjave. Smatram da ste ih dali iz golog očaja. Povodom podržavanja bojkota, na jednoj strani tražite da trgovine smanje marže, a poznato Vam je da iz marži namiruju plate i ostale troškove i tražite da povećaju plate, jer hoćete da se dodvorite građanima da trgovine smanje cijene. G. premijeru, ne može i jare i pare. Znajte da u strukturi maloprodajne cijene trgovci raspolažu jednom trećinom, drugom neto dobavljači, a trećom Vi. Dakle, vladate se duplim aršinima, hoćete da ostvarite svoje obećanje za plate i penzije, a huškate narod na pobunu protiv trgovaca. Ako hoćete da pomognete građanima, smanjite namete. Normalno je da to nećete uraditi jer treba da ostvarite i drugi cilj, a to je fiskalna stabilnost i porast plata u javnom sektoru. Kada je u pitanju javni sektor, kukate na sav glas da ste dobili nalog od EU da smanjite javni sektor za 20 odsto. Treba da ga smanjite za 50 odsto i da ga svedete na 12 do 15 odsto od ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. Ali kako? Nemate obećanih investicija, nemate ništa, a treba obezbijediti prosječne plate od 1000 eura, od čega?

S obzirom na to da u svojim agendama polazite od raspodjele, a ne od proizvodnje, čim ste došli, čisto populistički, podigli ste plate i penzije, bez ikakve ekonomske analize. Povećane plate su podstakle tražnju, a ova povećanu ponudu i došlo je do povećanja cijena, s obzirom na to da najveći dio robe dolazi iz uvoza. I to je najvažniji razlog nastale inflacije. I ne samo to, nego su povećane plate povećale kreditnu aktivnost, pa su građani pohrlili u banke, tako da su 11 komercijalnih banaka ostvarile rekordni profit u 2024. godini. O tome niko ne priča. Pa su skočile cijene stanova, ljekova, raznih usluga i sl. Sve je to uzrokovano populističkom politikom dizanja plate bez ikakvog ekonomskog pokrića, a narod i dalje siromaši. Zato pozivam građane da, umjesto trgovina, bojkotuju premijera, jer on drži ekonomsku sudbinu zemlje u svojim rukama.

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana”