Apetiti, preferencije i životni stilovi se potpuno razlikuju kod ljudi. Međutim, kada ljudi žele da počnu sa zdravim navikama u ishrani, često sebi postavljaju nedostižne ili neodržive ciljeve.

Dijetetičarka Džaklin London tvrdi da su ključne realne i postupne promjene. Podijelila je nekoliko savjeta koji nam mogu pomoći da počnemo da jedemo zdravo, ali i da tu naviku zadržimo.

Ne preskačite doručak

Gladovanje tokom jutra obično rezultira žudnjom, neraspoloženjem i lošim izborom hrane tokom ostatka dana.

"Dodavanje zdravog i jednostavnog jutarnjeg obroka, koji se sastoji od kombinacije proteina, vlakana i dobrih masnoća, daleko je bolje", rekla je London za "Real Simple".

Redovni obroci i užine

"Jedite redovno i pametno birajte međuobroke i obroke svaka tri do četiri sata", preporučuje London.

Navodi da uključivanje kombinacije izvora proteina, vlakana i masti može svaki obrok učiniti još više Dodajte jedno voće ili povrće u svaki obrok

Dijetetičarka savjetuje da počnemo sa malim promjenama.

"Izazovite se da uključite povrće ili voće u svaki obrok i užinu. Zapamtite, konzervisano, svježe ili smrznuto povrće i voće su svakako izvrsne opcije", predlaže London.

"Ovo će vam pomoći da iskoristite dobrobiti vlakana iz proizvoda, ali takođe omogućava da zamijenite manje hranjive namirnice koje biste inače odabrali", objašnjava ona.

Prestanite da brojite kalorije

Kalorije nisu jedinica za mjerenje zdravstvenih ili nutritivnih prednosti hrane. Neke od najfinijih i nutritivno bogatih namirnica imaju više kalorija, ali zato imaju i dobre masnoće, vitamine, vlakna i drugo.

"Ljudi drastično smanjuju ukupni unos kalorija, bez prilagođavanja kako bi konzumirali hranu bogatiju hranjivim materijama", ističe London.

Tvrdi da ovo rezultira nezadovoljstvom.

 Nemojte da ograničavate konzumiranje određene hrane

Postupne, male i realne promjene koje nam predstavljaju izazov, ali nas i dalje čine zadovoljnima, obično su najbolje i najlakše da ih se dugoročno pridržavamo.

"Ograničavanje može dovesti do prejedanja zbog nedostatka sitosti", rekla je dijetetičarka.

 Izbjegavajte izazove u ishrani

"Isprobavanje nečeg ekstremnog tokom 30 dana ne pomaže nam da uspostavimo nove zdrave navike", govori London.

Objašnjava da to podstiče ciklus u kojem konstantno gubimo i dobijamo kilograme, što rezultira ozbiljnim nuspojavama poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

Osim toga, ističe da ovo može dovesti i do anksioznosti i depresije.

 Ne zaboravite da se krećete

"Ne postoji ‘savršena‘ rutina fizičke aktivnosti", kaže dijetetičarka.

"Pronađite načine da u svoj dan uključite kretanje koje je izazovno, ali ipak radite u skladu sa svojim rasporedom. Moj lični favorit je šetnja", objašnjava London.

Budite obzirni prema sebi

Poslednji savjet koji je podelila jeste da budemo ljubazni prema sebi.

"Zapamtite da nijedan pojedinačni obrok, užina, dezert, dan ili nedjelja ishrane ne može da utiče na vaše zdravlje ili da ga naruši. Kada je u pitanju vaše zdravstveno stanje, važno je samo ono što radite većinu vremena", zaključila je London.