Gotovo pola 2024. godine i stručna i laička javnost čekale su da čuju šta je to "Evropa sad 2", o kojoj su znali samo detalje sa predizbornog bilborda sa slikom Milojka Spajića, na kojem je pisalo minimalna zarada 700 eura, minimalna penzija 450 eura, radno vrijeme sedam sati.
Ostali detalji – prvenstveno kako do te zarade, nisu se znali sve do jula, kada je predstavljena Fiskalna strategija od 2024. do 2027. godine. Do predstavljanja Fiskalne strategije građani su od "Evrope sad 2" imali kalkulator na sajtu Pokreta Evropa sad koji je izračunavao zaradu nakon primjene tog programa. Mnogi su ukazivali da je taj kalkulator zapravo samo prebacivao neto zaradu u bruto zaradu, ali su vjerovali da će cifre iz tog kalkulatora biti kao što su prikazane, kao što je bio slučaj kod programa "Evropa sad 1".
Međutim, nekoliko dana prije objave Fiskalne strategije, kalkulator je sa sajta PES-a uklonjen, a dio građana sa primanjima iznad 600 eura, umjesto povećanja plate od 25 odsto, dobio je povećanje zarada od šest do sedam odsto. Takođe, građani koji su se nadali minimalcu od 700 eura, a rade na mjestu sa srednjom stručnom spremom, dobili su 600 eura, dok su oni koji su bili na minimalcu a pokrivaju mjesto sa visokom stručnom spremom dobili 800 eura.
Tako da, građani nisu dobili ono što im je bilo obećano prije izbora i nakon izbora, kada je premijer Spajić govorio o potpunom ukidanju doprinosa i povećanju zarada svima za 25 odsto, niti su dobili svi minimalac od 700 eura. Najbolje su prošli visokoškolci koji su sa 450 eura dobili 800 eura, dok su najgore prošli radnici sa SSS i platom od 600 eura koji su dobili povećanje od 35,6 eura. U suštini svi su dobili povećanje zarade, samo što je neko dobio manje, a neko više, ali je većina dobila manje od onog što je bilo obećano putem predizbornih bilborda i postizbornih kalkulatora. Srećom ili nažalost i bilbordi, a i kalkulator se mogu naći da potvrde obećane brojke koje nisu ispunjene. Vlast je branila i hvalila ES2, dok je opozicija, kao i veliki dio stručne javnosti, kritikovala program, kao i činjenicu da nije isporučeno ono što je obećano. Zato se može reći da je "Evropa sad 2" neke, odnosno vlast, očarala, dok je mnoge, veliki dio stručne javnosti i građane, razočarala. U prilog tome da je razočarala građane govore rezultati izbora u Podgorici i Budvi, a da je razočarala stručnu javnost govori javna rasprava, gdje nije bilo učesnika koji nije kritikovao program.
Sa ES2 radnici su dobili veće zarade, a pojedine privredne grane, poput najveće, turizma, dobile su veće namete. Tačnije, srednji PDV od 15 odsto. Njime su jako nezadovoljni iz razloga što je PDV na smještaj sa sedam odsto povećan na 15 procenata. Zbog toga će cijene smještaja u našim hotelima i apartmanima biti mnogo veće u 2025. godini. Time će naša destinacija biti mnogo manje konkurentna, dok će građanima Crne Gore koji ljetuju i zimuju u zemlji biti mnogo skuplji boravak, odnosno zimovanje i ljetovanje. Država, koja je ove godine prihodovala manje novca od turizma, sigurno će biti mnogo zadovoljnija u 2025, jer će imati više prihoda od turizma.
Sa ES2 mogu da budu zadovoljni i poslodavci koji su oslobođeni plaćanja 5,5 odsto doprinosa na teret poslodavca. Neki poslodavci su taj iznos prebacili za povećanje zarada zaposlenih, dok su neki taj iznos ostavili za sebe. Mjerom Vlade ostavljena im je mogućnost izbora šta će uraditi sa tim novcem.
Da će 2025. godina biti problematična bilo je jasno odavno, odnosno otkad se zna da ćemo biti bez Termoelektrane Pljevlja osam mjeseci. Ali da 2025. godina bude mnogo teža, pobrinula se Skupština. Tačnije poslanici opozicije i vlasti. Prvi, opozicija, zbog toga što je Ustavni odbor konstatovao prekid mandata sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović, započeli sa ometanjem rada Skupštine, a drugi, vlast, nisu htjeli da budu kao oni kad su bili vlast. Ili, bolje reći, nisu htjeli da iskoriste mogućnost iz Poslovnika Skupštine, da uz pomoć obezbjeđenja održe sjednicu Skupštine i izglasaju Predlog zakona o budžetu. Izabrali su da "proglase" pobjedu opozicije, zaključe sjednicu Skupštine i da država uđe u privremeno finansiranje. Privremenim finansiranjem neće biti ugrožena isplata penzija i plata, ali će biti mnogo komplikovanije funkcionisanje budžeta u 2025. godini. U 2025. godini je potrebno otplatiti 820 miliona eura duga.
Termoelektrana Pljevlja će od marta do novembra biti ekološki rekonstruisana i sve to vrijeme će biti u takozvanom zastoju, odnosno neće raditi. To će napraviti velike finansijske probleme Elektroprivredi i Rudniku uglja. EPCG će zastoj Termoelektrane koštati oko 70,80 miliona eura, odnosno toliki novac će morati da daju za uvoz električne energije, dok će Rudnik uglja ostati bez 48 miliona prihoda. EPCG je u pripremi za tešku godinu uspjela da zadrži dobit od nekoliko desetina miliona, kao i da od Rudnika dobije 7,7 miliona dividende. U 2025. godini će deficit električne energije iznositi 343 gigavat-sata struje.
U narednoj godini, tačnije odmah na početku, 9. januara, znaće se sudbina Insituta "Igalo". Tada je na skupštini akcionara plan restrukturiranja Instituta "Igalo", kojim je predviđeno ulaganje od 106 miliona eura. Problem je što plan restrukturiranja treba da podrži 67 odsto akcionara, a vlasnici 27 odsto dionica, HTP "Oliva", nezadovoljni su predloženim planom. Prije svega jer, kako tvrde, podrazumijeva prodaju prve faze Instituta i jer je predviđeno previše novca za rekonstrukciju. Smatraju da nema potrebe ni za prodajom prve faze, niti za precjenjivanjem ulaganja u rekonstrukciju druge faze.
U 2025. godini ćemo saznati ko će biti glavni izvođač radova na drugoj dionici auto-puta, kao i ko će biti koncesionar za aerodrome Podgorica i Tivat. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević za "Dan" je saopštila da će se polovinom godine znati ko će graditi drugu dionicu od Mateševa do Andrijevice. U trci za izgradnju su četiri kompanije, od čega su tri kineske. Među kineskim kompanijama je i CCCC, majka firma CRBC-a, koji je bio glavni izvođač prve dionice od Smokovca do Mateševa. U trci za aerodrome su tri konzorcijuma. Oni već pet godina čekaju odluku Vlade oko tendera. Krajem decembra su dočekali odluku da se ide na tender, odnosno da Vlada čeka ponude zainteresovanih koncesionara. I to bi trebalo da znamo polovinom godine, da li će i ko biti koncesionar aerodroma ili ćemo sami razvijati aerodrome, koji odavno nemaju dovoljan kapacitet za broj putnika.
U 2024. godini država je odlučila da formira Razvojnu banku, tačnije da transformiše Investiciono-razvojni fond u Razvojnu banku. Cijeli proces je finalizovan krajem godine.
Lijepa vijest, kojom su se gotovo svi subjekti pohvalili, jeste to što je Crna Gora prva zemlja sa Zpadnog Balkana koja je postala dio platnih šema jedinstvene zone plaćanja u eurima (SEPA). To bi značilo da će građani i privreda Cne Gore od sredine aprila moći da plaćaju u eurima ka mnogim zemljama svijeta, a da za to plaćaju malu proviziju i da novac šalju i dobijaju u roku od nekoliko sekundi.
Ostaje da se nadamo da će u 2025. godini biti mnogo lijepih stvari po pitanju ekonomije Crne Gore, koje će doprinijeti povećanju standarda građana, na koji već pune tri godine utiče inflacija, odnosno neviđeni rast cijena mnogih namirnica.
