Radna eksploatacija, definisana kao zloupotreba radnika radi profita koja uključuje neetički ili nezakonit tretman radnika, postaje sve veći problem u regionu.

Kako pokazuje izvještaj, između 2018. i 2023. godine, vlasti i civilno društvo u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zabilježili su 767 potvrđenih i potencijalnih žrtava radne eksploatacije, uključujući prisilno prosjačenje. U ovom periodu, radna eksploatacija činila je 46% slučajeva trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu.

Učestalost radne eksploatacije varira godišnje, sa najviše zabilježenih slučajeva u 2021. godini, kada ih je bilo 173. Istraživanja pokazuju da bi stvaran broj slučajeva mogao biti znatno veći.

Putevima droge švercuјu i "kalašnjikove" i "škorpione"

- Žrtve često ne mogu da prijave svoje probleme zbog rizika od odmazde, deportacije ili gubitka sredstava za život. Civilno društvo u regionu tvrdi da je stvaran broj slučajeva eksploatacije značajno veći od prijavljenih- objašnjava Saša Đorđević, viši analitičar u GI-TOK-u i jedan od autora izvještaja.

Navodi se da nekoliko nedavnih slučajeva pokazuje ozbiljnost ovog problema. Kao primjer se navodi da su u 2023. godini, crnogorske vlasti uhapsile šest osoba, uključujući jednog vladinog službenika, zbog eksploatacije turskih građevinskih radnika.

- Tokom 2021. godine, tajvanski građani su bili prisiljeni da se bave onlajn prevarama u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori- navodi se u izvještaju. 

Iste godine, civilno društvo i mediji su detaljno opisali šokantnu priču o eksploataciji i trgovini ljudima koja je uključivala stotine vijetnamskih radnika u Srbiji.

Ovi slučajevi, kako se navodi u izvještaju, naglašavaju potrebu za koordinisanim odgovorom na ovaj rastući problem.

- Neophodne su stroge inspekcije rada, saradnja sa civilnim društvom i podizanje svijesti. Takođe, nužne su socio-ekonomske reforme za kreiranje novih radnih mjesta, formalizaciju neformalne ekonomije i unapređenje programa socijalne zaštite- kazala je Vanja Petrović, programska menadžerka u GI-TOC-u i koautorka izveštaja.

Ovaj izvještaj je zasnovan na radu šest organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana, koje su prikupljale podatke i sprovele 111 razgovora, od kojih je 38 bilo sa osobama koje su bile u riziku od eksploatacije radne snage ili su je iskusile.